Dugo odugovlačena izgradnja džamije u Atini koju finansira država bila je korak bliže 14. novembra sa objavom da je konzorcij grčkih kompanija pobijedio na tenderu za njenu izgradnju.
Atina nije imala formalnu džamiju otkako je Grčka stekla nezavisnost od okupacije Osmanlija 1832. godine i kritikovana je od strane grupa za ljudska prava poput Amnesty Internationala – kao i Turske – jer je jedna od rijetkih evropskih prijestolnica bez bogomolja za muslimane.
Ali odluka vlade u maju da oživi projekat tokom najdublje ekonomske krize u zemlji podelila je zemlju koja je provela skoro četiri veka pod turskom otomanskom vlašću, u kojoj raste neprijateljstvo prema migrantima i gde je pravoslavna crkva moćna institucija.
Stranka krajnje desnice Zlatna zora zaprijetila je da će blokirati plan, a jedan lokalni episkop, Serafim Pirejski, iznio je to pitanje najvišem administrativnom sudu, Državnom vijeću.
J&P Avax, Terna, Aktor, Intrakat pobijedili su na tenderu za izgradnju džamije koja će koštati oko 946,000 eura, a za završetak se očekuje šest mjeseci, saopćeno je iz Ministarstva za infrastrukturu.
Vlada je raspisala tender u maju. Prethodno nadmetanje nakon toga nije uspjelo privući odgovarajuće ponuđače. Ponovljeni planovi za džamiju u Atini su propali, uključujući i plan planiran za Olimpijske igre 2004. godine.
Kritičari džamije kažu da je trošak od skoro milion eura previsoka cijena za zemlju koja zavisi od strane pomoći da bi ostala na površini i koja se bori kroz šest godina recesije koja je više od jednog od četiri radne snage ostavila bez posla.
Grčka je dom za oko milion imigranata, a grupe poput Zlatne zore kažu da su radnici bez dokumenata potaknuli kriminal i stavili teret na državne resurse u vrijeme krize.
Muslimanske grupe procjenjuju da samo u Atini živi više od 200,000 muslimana iz zemalja uključujući Pakistan, Afganistan i Bangladeš.
Bez odgovarajuće bogomolje, molili su se u improvizovanim džamijama postavljenim u starim garažama ili prljavim magacinima. Mnogi su bili meta rasističkih napada, a najmanje jedan je zapaljen.
Džamija, koja će imati oko 600 kvadratnih metara, neće imati minaret i biće izgrađena na napuštenoj pomorskoj bazi u Votanikosu, zapuštenom industrijskom kvartu u kojem su lokalno stanovništvo održalo niz protesta protiv plana, koje je predvodila ekstremno desničarska Nacionalna Prednji pokret.
HDN
