Odnosi između Islamabada i Kabula imali su kontroverznu istoriju tokom vremena na stranim, vojnim i ekonomskim frontovima. Istorija dobrih vremena između dvije zemlje ostala je užasna i često se doživljavala kao loše upravljanje političkim i vojnim poslovima. Trenutno su se odnosi pogoršali u istoj mjeri i strmoglavili na nove padove kao u prošlosti zbog rastućih militantnih napada na obje strane za koje se optuživalo planirano i pripremano sa međusobnog tla.
Islamabad je odbacio nedavne navode iz Kabula da je njegova obavještajna agencija umiješana u oživljavanje talibana u Afganistanu i da Islamabad nije zainteresovan za napore da se okonča rat u Afganistanu.
Afganistanski predsjednik Ashraf Ghani napao je Pakistan u prošlomjesečnom govoru zbog pružanja sigurnog raja terorističkim grupama. To je prijetnja ponovnom pokretanju mirovnog procesa i poboljšanju veza između obje zemlje. Ganijeva reakcija uslijedila je sedmicu nakon smrtonosnog napada talibana u Kabulu koji je ubio 64 i povrijedio stotine, što je bio najdrskiji napad u gradu u posljednjih nekoliko godina. Talibani su ranije ovog mjeseca najavili početak svoje godišnje proljetne ofanzive, obećavajući "napade velikih razmjera" širom Afganistana.
“Pakistan više ne bi trebao nastaviti dobru i lošu terorističku politiku. Nema razlike između dobrih i loših terorista, svi teroristi su teroristi. Očekujemo da Pakistan djeluje kao odgovorna država”, rekao je Ghani.
Ranije je optužbe protiv pakistanske špijunske agencije iznio vršilac dužnosti afganistanskog špijunskog šefa Massoud Andarabi, dok se prošlog mjeseca obraćao parlamentu u Kabulu.
Zalmay Khalilzad opisao je napetost Pak-Afganistana kao “majku svih problema” u pak-afganistanskoj regiji. Khalilzad, koji je bivši američki ambasador u Kabulu, smatra da je "najveći neuspjeh Sjedinjenih Država u Afganistanu njihova nesposobnost da uvjeri Afganistan i Pakistan na saradnju".
“To je zaista žalosno. Takve optužbe iz Kabula su neutemeljene i protučinjenične. Pakistan se s punom odlučnošću bori protiv militantnosti, rekao je Nafees Zakaria, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Islamabadu.
“Očigledno više nema znakova uvertira predsjednika Ganija za prijateljske odnose s Pakistanom, kao što je bio slučaj na početku njegovog predsjedništva u septembru 2014. Zapravo, Ghani je nekoliko puta spomenuo da je 'Afganistan u stanju neprijavljenog rat s Pakistanom', koji su također preuzeli i drugi visoki avganistanski zvaničnici. Čini se da nema poboljšanja odnosa između dvije ratom razorene zemlje, barem ne u kratkom roku”, rekao je Borhan Osman, stručnjak iz Kabula.
“S obzirom na takve hladne odnose, ne može se vidjeti kako pakistanska vlada ili vojska treba da igraju vitalnu ulogu u mogućem oživljavanju bilo kakvih mirovnih pregovora.” dodao je Omar.
U novembru prošle godine, moćni pakistanski vojni načelnik general Raheel Sharif, tokom svoje važne posjete SAD-u, vodio je razgovore o ključnim pitanjima, prvenstveno o eskalirajućem scenariju Islamabad-Kabul i olakšavanju glavnog pitanja mirovnih razgovora sa avganistanskim talibanima. Uz nekoliko indicija, najvažnije pitanje bilo je oživljavanje mirovnih pregovora s avganistanskim talibanima, gledano bliže pakistanskoj špijunskoj agenciji ISI.
Različiti zvaničnici pakistanske vlade vjerovali su da je Pakistan spreman igrati svoju ulogu u obnavljanju mirovnih pregovora, ali je odgovor afganistanske vlade na nedavnu seriju smrtonosnih napada u Afganistanu pokvario atmosferu.
S druge strane, rastuće tenzije između civilno-vojnih veza između Rawalpindija i Islamabada ostavile su demokratsku vladu po strani u ključnim pitanjima odbrane i vanjske politike tako što je zauzela sebi veliki prostor. Za ovako neprijatno demokratsko stanje svakako treba kriviti Sharifovu vladu.
Nacije na konferenciji Heart of Asia (HOA) dogovorile su se u Islamabadu u decembru 2015. o regionalnim pitanjima, prvenstveno u vezi s rastućom pobunom u Afganistanu. Postojao je sve veći domaći pritisak na predsjednika Ganija zbog toga što čak nije ni prisustvovao konferenciji u Islamabadu pod temom 'pojačana saradnja za suzbijanje sigurnosnih prijetnji i promoviranje povezanosti u regiji HOA'. Šef glavne obavještajne agencije Afganistana, NDS Rahmatullah Nabil, podnio je ostavku nekoliko sati nakon što je kritizirao izjave afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija na otvaranju konferencije u Islamabadu. Uprkos raznim obavezama preuzetim na sastanku HOA-e, previranja u Kabulu se nastavljaju čak i sa većim intenzitetom nasilja i gubitaka.
Peace Parleys
Očekivalo se da će se prvi sastanak između talibanskih pregovarača i avganistanske vlade održati u Pakistanu u prvoj sedmici marta, ali je pobunjenička grupa odbila da pokrene mirovne razgovore postavljajući preduslove. Oni su obećali da će intenzivirati neprijateljstva umjesto mirovnih pregovora.
Pakistan je bio domaćin sastanka između avganistanske vlade i predstavnika avganistanskih talibana u Murreeju 7. jula 2015. zajedno sa predstavnicima Kine i SAD-a.
“Nakon napetog perioda neprijateljskih odnosa i optužbi avganistanske vlade, obje strane pokušavaju poboljšati svoje veze. Prošle godine je posjetom generala Raheel Sharif Kabulu utvrđeno da će dvije strane finalizirati mapu puta za nastavak mirovnih pregovora između afganistanske vlade i avganistanskih talibana, pri čemu će Pakistan biti posrednik, a Kina i SAD kao posmatrači/jamci”, rekao je veteran pak-avganistanski stručnjak, Rahim ullah Yousafzai.
“Međutim, neće biti lako prevazići nepovjerenje između Islamabada i Kabula. Šanse za poboljšanje njihovih odnosa smanjile bi se ako Pakistan ne bude u stanju da dovede avganistanske talibane za pregovarački sto i učini pregovore uspješnim”, rekao je Yousafzai.
Još jednom, smatraju stručnjaci dviju zemalja, sukob riječi vjerovatno može zaoštriti bilateralne odnose, koji su već narušeni godinama nepovjerenja, a afganistanska vlada ne bi trebala smatrati da razgovori s avganistanskim talibanima ne bi trebali biti sumnjivi. Diplomate iz četiri nacionalne komisije ulažu "ozbiljne napore da naprave nešto od mirovnih pregovora", dodao je on.
