Kao jedna od vodećih platformi za intelektualnu debatu u Turskoj, TRT Svjetski forum 2018. održan je u Istanbulu prošle sedmice uz učešće istaknutih naučnika, istraživača, novinara, političara, predstavnika nevladinih organizacija i studenata. Glavna tema Foruma bila je zamišljanje mira i sigurnosti u fragmentiranom svijetu. Učesnici su razgovarali o različitim dimenzijama ove teme na regionalnom i međunarodnom nivou.
TRT World Forum je nova međunarodna platforma za sveobuhvatnu analizu tekućih problema u svijetu. Kroz diskusije i brainstorming sesije, Forum omogućava učesnicima da pruže rješenja za strukturne probleme koji sprečavaju mir u različitim dijelovima svijeta. Budući da se može tvrditi da sukobi u današnjem svijetu nastaju zbog 5 različitih pitanja, a to su suverenitet, ideologija, sigurnost, nezavisnost i identitet, Svjetski forum TRT je uspio u obraćanju pažnje na ova pitanja i predlaganju alternativnih načina za razumijevanje i rješavanje tekućih kriza na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.
Tokom uvodnih i završnih sesija, „transformacije u međunarodnom sistemu od Prvog svetskog rata, EU kao projekat posle Drugog svetskog rata, uspon globalnog juga, regionalni akteri i promenljiva bezbednosna jednačina na Bliskom istoku, vodeća uloga žena u vrijeme sukoba, novih medija i formiranja povjerenja i međunarodne saradnje u borbi protiv terorizma” bili su u fokusu diskusija i predloženih rješenja.
Budući da je zemlja domaćin Foruma bila Turska, govornici su posebnu pažnju posvetili ulozi Turske u obezbjeđivanju mira i promociji demokratije u svom regionu. Nestabilnost na Bliskom istoku nije nova pojava, a kao što su analizirali neki govornici, iza toga stoje društveni, ekonomski i kulturni razlozi. Osim toga, većina govornika je naglasila promjenu koncepata sukoba i mira nakon Drugog svjetskog rata.
Turska je promijenila igru osmišljavanjem i koordinacijom mirovnih inicijativa za obične ljude na regionalnom i međunarodnom nivou. Humanitarna diplomatija je ono što Tursku razlikuje od ostatka svijeta.
Zaista, u današnjem svijetu, definiranje nasilja, sukoba i mira nije tako lako kao prije. Kao jedan od osnivača mirovnih studija, Galtungov konfliktni trokut razlikuje strukturalno, kulturno i direktno nasilje. Gultang ukazuje da nepostojanje nasilja ne znači uvijek da postoji mir. On pravi razliku između negativnog i pozitivnog mira i dodaje da ako postoji strukturno i/ili kulturno nasilje uprkos nepostojanju direktnog nasilja. Ovu situaciju onda treba nazvati negativnim mirom. Pozitivan mir, s druge strane, zahtijeva nepostojanje strukturalnog i kulturnog nasilja pored odsustva direktnog nasilja.
Kako naglašava Galtung, govornici na Svjetskom forumu TRT-a također su skrenuli pažnju na dvosmislenost ovih koncepata u vremenima post-istine. Ipak, Turska je promijenila igru osmišljavanjem i koordinacijom mirovnih inicijativa za obične ljude na regionalnom i međunarodnom nivou. Ovaj pristup humanitarne diplomatije, kako su naveli govornici, razlikuje Tursku od ostatka svijeta budući da Turska također posvećuje pažnju izgradnji održivog mira na društvenom nivou.
Tradicionalne metode obezbjeđenja mira su propale. Gotovo 300 mirovnih sporazuma potpisanih 1990-ih propali su nakon nekog vremena.
Zašto Turska koristi različite diplomatske alate za izgradnju održivog mira u svjetskom poretku? Naročito nakon 1990-ih, tradicionalne metode obezbjeđivanja mira su propale. Na primjer, skoro 300 mirovnih sporazuma potpisanih 1990-ih je nakon nekog vremena propalo. Osim toga, većina ratova u ovoj eri završavala se pobjedom jedne strane, a omjer potpunog rješavanja ovih sukoba bio je vrlo nizak. Ovi podaci pokazuju da tradicionalno mirovno rješavanje i napori na izgradnji mira ne osiguravaju uspješno transformaciju sukoba.
Postoji potreba za transformativnim pristupima u post-mirovnim procesima kako bi se osigurali održiviji rezultati. Turska u ovoj fazi pokušava izgraditi održivi mir uključivanjem različitih aktera i grupa i pokušava povećati inkluzivnost i hibridnost mirovnih inicijativa.
HAZAL DURAN
