U priopćenju Erdoğanove Stranke pravde i razvoja (AK Party) navodi se da je premijer otkazao svoje putovanje zbog nadolazećeg stranačkog kongresa, zakazanog za 30. rujna, i njegovog pretrpanog radnog vremena. Trebao je posjetiti Sjedinjene Države od 22. do 25. rujna. Promatrači ističu da se očekuje da će kongres AK Partije privući veliki broj međunarodnih gostiju na visokoj razini — vjerojatno uključujući novog predsjednika Egipta Mohammeda Morsija i čelnika iračkih Kurda Massouda Barzanija — i stoga je Erdoğan možda želio ostati u Ankari kako bi proveo više vremena o pripremama za kongres.
Stručnjaci također kažu da je nedavni porast napada terorističke Kurdistanske radničke stranke (PKK) također faktor Erdoğanove odluke da ostane kod kuće. Premijer vjerojatno nerado ide na transatlantsko putovanje u vrijeme kada deseci turskih vojnika i policajaca ginu u napadima PKK, kažu promatrači.
“Bilo je operacija velikih razmjera protiv PKK. Premijer je možda odlučio ostati kod kuće u tako kritičnom trenutku”, rekao je Mehmet Özcan, čelnik Strateškog instituta u Ankari.
"U sadašnjim okolnostima, ne otići u Sjedinjene Države bolja je odluka nego otići tamo", rekao je umirovljeni diplomat Onur Öymen, bivši zamjenik predsjednika glavne oporbene Republikanske narodne stranke (CHP). “Možda postoje i drugi razlozi za koje ne znamo, ali, da budem iskren, mislim da bi bila loša odluka da on nije otkazao svoj posjet u trenutku kada je PKK pojačao svoje napade i kada je kriza u Siriji eskalira”, rekao je za Today's Zaman.
Erdoğanova odluka da ostane izvan godišnjeg sastanka UN-a znači da će Turska na svjetskom događaju biti zastupljena na ministarskoj razini. Predsjednik Abdullah Gül trebao je prisustvovati skupu, ali je otkazao zbog ponovljene infekcije uha zbog koje je morao otkazati i druga putovanja u inozemstvo u prošlosti. Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoğlu, koji je trenutno u posjetu Kanadi, prisustvovat će sjednici Opće skupštine UN-a.
Odluka o otkazivanju posjeta SAD-u došla je kao iznenađenje i time izazvala niz spekulacija, uključujući tvrdnju da je do promjene planova putovanja došlo zbog odbijanja američkog predsjednika Baracka Obame da se sastane s Erdoğanom na marginama UN-ovog događaja.
Druga je teorija da to odražava frustraciju Ankare zbog zastoja u UN-u oko Sirije koji je blokirao međunarodnu akciju za zaustavljanje krvoprolića u zemlji pogođenoj sukobom. Očekivalo se da će Erdoğan još jednom istaknuti sumornu situaciju u Siriji i pozvati na međunarodnu akciju kako bi se zaustavilo krvoproliće.
Turska, koja je dosad primila više od 80,000 sirijskih izbjeglica, pozvala je na sigurne zone unutar Sirije kako bi pomogla onima koji bježe od sukoba unutar zemlje, ističući da se ne može nositi s priljevom izbjeglica ako broj premaši 100,000. Ali SAD i druge zapadne zemlje pokazale su se nevoljko, rekavši da bi takav korak doveo do vojnog sukoba sa sirijskim snagama.
Turska je također kritizirala Rusiju i Kinu, dvije članice Vijeća sigurnosti UN-a koje su blokirale rezolucije kojima se traže nametanje strožih sankcija sirijskom režimu. Turske veze s Iranom također su zategnute zbog Sirije, zbog iranske podrške sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu. Očekuje se da će se iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad obratiti Općoj skupštini UN-a, koja bi također trebala raspravljati o nuklearnom programu njegove zemlje i palestinskom zahtjevu za priznanje UN-a.
U primjedbama objavljenim u The Washington Postu u četvrtak, Erdoğan je rekao da Turska neće razmatrati igranje snažnije jednostrane uloge u sirijskoj krizi, inzistirajući na međunarodnoj akciji.
Erdoğan je upitan hoće li Turska, "koja ima jaku vojsku", poduzeti jednostranu akciju u Siriji, posebno u pogledu nametanja zone zabrane leta iznad Sirije. Premijer je rekao "ne". “Ako dođe do napada na našu zemlju, mi ćemo učiniti ono što je potrebno. Ali ova situacija ima međunarodnu dimenziju i dimenziju koja se tiče islamskog svijeta. Stoga bi UN i Arapska liga trebali biti uključeni u Siriju”, rekao je. Istaknuo je kako bi “u tom slučaju bila važna odluka Vijeća sigurnosti UN-a”.
Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je 11. kolovoza da Washington i Turska razmatraju sve mjere za pomoć pobunjenicima, uključujući zonu zabrane letova, iako nijedan član Vijeća sigurnosti UN-a nije službeno predložio takav potez, a opcija je do sada je dobio malo pažnje.
Zona zabrane leta i NATO bombardiranje pomogli su libijskim pobunjenicima da svrgnu Moamera Gadafija prošle godine. Ali Zapad je pokazao malo apetita za ponavljanjem bilo kakve akcije u stilu Libije u Siriji, a Rusija i Kina se snažno protive bilo kakvoj takvoj intervenciji.
Na pitanje vidi li nadu da će Kina i Rusija promijeniti stav i prestati podržavati režim, Erdoğan je rekao kako vjeruje da i oni vjeruju da će Assad otići. “Pitanje koje postavljaju je: Što će se dogoditi nakon Assada? Moj odgovor njima je da ako vjerujemo u demokratski parlamentarni sustav, onda će volja naroda biti ono što će se dogoditi. Ne želimo vidjeti bilo kakvu vanjsku intervenciju u pokušaju formiranja režima u Siriji. Ono što mi zamišljamo je prijelazna vlada koja svoje djelovanje temelji na poštenom ustavu, sustavu u kojem ljudi mogu slobodno birati kandidate i osnivati političke stranke.”
Na pitanje ometa li SAD Tursku da dopusti protuzračnom oružju da prijeđe granicu u Siriju i kako bi sirijska oporba uopće mogla dobiti rat bez protuzračnog oružja, Erdoğan je rekao da je aktivna uloga SAD-a u regiji do sada bila verbalna , jer je samo izjavama doprinijela rješavanju sirijske krize.
