Naš voljeni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, navodi sljedeće u hadisi šerifu: “Ljudska bića se ne mogu osloboditi sljedeće tri stvari: 'Sû‑i zan', 'Tayara' i 'Hasad'. Kada čovjek ima loše mišljenje o nekom drugom (Sû-i zan), ne treba se ponašati prema njegovom lošem mišljenju. Činite stvari za koje mislite da bi mogle biti zlokobne tako što ćete se pouzdati (tawakkul) u Allaha dželle-šanuhu, i, ako ste ljubomorni na osobu, nemojte je nikada povrijediti.” “Hasad” znači biti ljubomoran. "Tayara" znači vjerovati u zlo znamenje. “Sû‑i zan” znači razmišljanje o određenoj osobi kao o zloj osobi.
Pretpostavljati da nečiji grijesi neće biti oprošteni znači počiniti su-i-zan protiv Allaha dželle-šanuhu. A pretpostaviti da su svi vjernici grešnici, znači počiniti se su-i-zan protiv vjernika (mu'mina). “Sû-i zan” je zabranjeno (harâm) djelovati. Nesviđanje prema nekome kada se vidi da čini zabranjenu radnju ili sazna da je počinio zabranjenu radnju ne bi bilo “sû-i zan”; umjesto toga, to je odbojnost uzeta radi Allaha dželle-šanuhu (bughd al-fillâh); ono stvara thawâb (nagrade na Ahiretu). Kada musliman vidi drugog muslimana (brata) da radi nešto loše, treba to pokušati protumačiti na dobar način (husn al-zan) i trebao bi ga pokušati spasiti da ne ponovi tu radnju. Negativna misao koja dođe u srce, ali tamo ne ostane dugo, ne bi bila “sû-i zan”. Razvijanje snažne misli u srcu na negativan način bi bilo "sû-i zan".
Dvanaesti ajet sure “Hudžurat” u Kur'ani kerimu kaže: “O vi koji vjerujete! Izbjegavajte sumnju koliko god je to moguće; jer je sumnja u nekim slučajevima grijeh: …” Resulullah sallallahu alejhi ve sellem u hadisi šerifu kaže: “Nemojte 'sû-i zan'. 'Sû-i zan' uzrokuje netočne odluke. Ne petljajte se u tuđe privatne stvari. Previdite tuđe greške. Nemojte se svađati s drugima. Nemojte biti ljubomorni na druge. Ne gajite neprijateljstva jedni prema drugima. Ne ogovarajte jedni druge. Volite se kao braća. Musliman je brat drugom muslimanu. Prema tome, musliman neće despotizirati drugog muslimana; on će mu pomoći. Neće ga gledati s visoka.” Zabranjeno je (harâm) da jedan musliman ubije drugog muslimana. Resulullah sallallahu alejhi ve sellem kaže u hadisi šerifu: “Musliman ne napada sebe, imovinu ili čast drugog muslimana. Allah dželle-šanuhu ne gleda na snagu ili ljepotu vaših tijela. Ne gleda ni na vaša djela. Ali On gleda u vaša srca.” Allah dželle-šanuhu gleda na iskrenost i strah od Allaha u srcima. Da bi se primala djela i ibadeti, tj. nagrade (thawâbs) da bi se dale, moraju se izvršiti s velikom pažnjom na njihove neophodne uvjete i ispravnu namjeru, tj. radi Allaha dželle-šanuhu (ihlasa).
Resulullah sallallahu alejhi ve sellem kaže u hadisi šerifu: “Imajte lijepo mišljenje 'husn al-zan' o Allahu dželle-šanuhu.” Pedeset treći ajet sure Zumer iz Kur'ani kerima kaže: “O moji robovi mnogogriješni! Ne gubite nadu da ćete dobiti Allahovu milost. Allah oprašta sve grijehe. On je biće s beskonačnim oprostom i beskrajnom milošću.” Allah dželle-šanuhu će sigurno oprostiti svaku vrstu nevjerstva i grijeha kada je pokajanje učinjeno u skladu sa svojim uvjetima. Ako hoće, oprostit će i sve vrste grijeha osim nevjerstva bez pokajanja. U hadisu al-Kudsiju, Allah dželle-šanuhu kaže: "Postupat ću sa svojim robom onako kako moj rob misli o meni." Allah dželle-šanuhu će oprostiti onima koji se pokaju s nadom da će On oprostiti.
Resulullah sallallahu alejhi ve sellem navodi u sljedećim hadisi šerifima: “Imati lijepo mišljenje (husn-i-zan) o Allahu dželle-šanuhu je ibadet.” i “Kunem se Imenom Allaha dželle-šanuhu, koji je jedini Ilâh bez ikakvog sudruga, da će prihvatiti svaku dovu učinjenu (srcem) s dobrim mišljenjem o Njemu.” i “Na Dan polaganja računa 'Kijamet' Allah dželle-šanuhu će narediti da se neko baci u Džehennem. Dok se vodi prema Džehennemu, osoba će se okrenuti i reći Allahu dželle-šanuhu: 'O moj Gospodaru! Dok sam bio na zemlji, uvijek sam imao lijepo mišljenje o Tebi!'. Allah dželle-šanuhu će reći: 'Ne vodi ga u Džehennem. Ponašat ću se prema njemu onako kako je on mislio o Meni."
Ako se ne zna da li je određeni vjernik salih (pobožan) ili fâsiq (grešan, zao), o njemu trebamo imati lijepo mišljenje. Kada se izjednači mogućnost da je osoba pobožna ili zla, ovo stanje neizvjesnosti se naziva shakk (sumnja, skepticizam). Neravnoteža mogućnosti u bilo kojem smjeru je stanje Zan (pretpostavka, mišljenje, pretpostavka), dok se manje vjerojatna mogućnost naziva WAHM (zabluda, nepovjerenje).
Treba imati dobro mišljenje o ljudima koji nam daju savjete, kao io svim muslimanima. Njihove riječi i savjete trebamo tumačiti s optimizmom. Vjerovanje u dobrotu i bogobojaznost muslimana je djelo koje donosi nagradu. Nepovjerenje zasnovano na pesimističkoj predispoziciji da se određenom muslimanu ne treba vjerovati zapravo je odraz labavog morala kod vlasnika nepovjerenja. Trebali bismo pokušati razumjeti ono što je rečeno, a ako to ne možemo razumjeti, trebali bismo se raspitati o tome. Ne bismo trebali odmah imati loše mišljenje o osobi koja nam nešto kaže. Među zlim prijedlozima koje je šejtan unio u srce, imati loše mišljenje (sû-i zan) o drugima je onaj u kojem je šejtan najuspješniji. Sû-i-zan je zabranjen (harâm). U slučaju da određena izjava zvuči previše zloćudno da bi se tumačila s optimizmom, treba uzeti u obzir moguću grešku ili lapsus ili gubitak pamćenja (od strane osobe koja je izgovorila).
Ref: Ovi odlomci citirani su iz knjige “Islamska etika” stranica 129, što je prijevod knjige Berîka napisao Abû Sa'îd Muhammad bin MustafâHâdimî 'rahima hullâhu te'âlâ', koji je preminuo 1176. hidžretske, 1762. godine nove ere u Konyi / Turska i knjiga Akhlâq-i-Alâî koju je na turskom napisao Alî bin Amrullah 'rahimahulâhu te'âlâ,' koji je preminuo 979. Hidžri, 1572. godine nove ere u Edirnu / Turska. Cijelu knjigu i druge vrijedne knjige možete pronaći na web stranici www.hakikatkitabevi.com.tr i preuzeti u PDF formatu za Adobe Acrobat Reader, EPUB formatu za iPhone-iPad-Mac uređaje i MOBI formatu za Amazon Kindle uređaj.
