Kao jedna od vodećih platformi za intelektualnu debatu u Turskoj, TRT World Forum 2018. održan je u Istanbulu prošlog tjedna uz sudjelovanje istaknutih znanstvenika, think-tankera, novinara, političara, predstavnika nevladinih organizacija i studenata. Glavna tema Foruma bila je zamišljanje mira i sigurnosti u rascjepkanom svijetu. Sudionici su raspravljali o različitim dimenzijama ove teme na regionalnoj i međunarodnoj razini.
Svjetski forum TRT je međunarodna platforma u nastajanju za sveobuhvatnu analizu tekućih problema u svijetu. Tijekom rasprava i oluje ideja, Forum omogućuje sudionicima da ponude rješenja za strukturalne probleme koji sprječavaju mir u različitim dijelovima svijeta. Budući da se može tvrditi da sukob u današnjem svijetu nastaje zbog 5 različitih pitanja, naime, suvereniteta, ideologije, sigurnosti, neovisnosti i identiteta, Svjetski forum TRT-a je bio uspješan u obraćanju pozornosti na ova pitanja i predlaganju alternativnih načina za razumijevanje i rješavanje tekućih kriza na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
Tijekom uvodne i završne sesije, “transformacije u međunarodnom sustavu od Prvog svjetskog rata, EU kao projekt nakon Drugog svjetskog rata, uspon globalnog juga, regionalni igrači i promjenjiva sigurnosna jednadžba na Bliskom istoku, vodeća uloga žena u vrijeme sukoba, novih medija i stvaranja povjerenja te međunarodne suradnje u borbi protiv terorizma” bili su u središtu rasprava i predloženih rješenja.
Budući da je zemlja domaćin Foruma Turska, govornici su posebnu pozornost posvetili ulozi Turske u osiguravanju mira i promicanju demokracije u svojoj regiji. Nestabilnost na Bliskom istoku nije nova pojava, a kao što su analizirali neki govornici, iza nje stoje temeljni društveni, ekonomski i kulturni razlozi. Dodatno, većina govornika naglasila je promjenu koncepata sukoba i mira nakon Drugog svjetskog rata.
Turska je postala mjenjač igre osmišljavanjem i koordiniranjem mirovnih inicijativa za obične ljude na regionalnoj i međunarodnoj razini. Humanitarna diplomacija je ono što Tursku razlikuje od ostatka svijeta.
Doista, u današnjem svijetu definiranje nasilja, sukoba i mira nije tako jednostavno kao prije. Kao jedan od utemeljitelja mirovnih studija, Galtungov trokut sukoba razlikuje strukturalno, kulturno i izravno nasilje. Gultang ukazuje da nepostojanje nasilja ne znači uvijek da postoji mir. On pravi razliku između negativnog i pozitivnog mira i dodaje da ako postoji strukturalno i/ili kulturno nasilje unatoč nepostojanju izravnog nasilja. Ovu situaciju onda treba nazvati negativnim mirom. Pozitivni mir, s druge strane, zahtijeva nepostojanje strukturalnog i kulturnog nasilja uz nepostojanje izravnog nasilja.
Kako ističe Galtung, govornici na Svjetskom forumu TRT-a također su skrenuli pozornost na dvosmislenost ovih pojmova u postistinitim vremenima. Ipak, Turska je postala mjenjač igre osmišljavanjem i koordiniranjem mirovnih inicijativa za obične ljude na regionalnoj i međunarodnoj razini. Ovaj pristup humanitarne diplomacije, kako su rekli govornici, razlikuje Tursku od ostatka svijeta jer Turska također obraća pažnju na izgradnju održivog mira na društvenoj razini.
Tradicionalne metode osiguravanja mira nisu uspjele. Gotovo 300 mirovnih sporazuma potpisanih 1990-ih nakon nekog je vremena propalo.
Zašto Turska koristi različite alate diplomacije za izgradnju održivog mira u svjetskom poretku? Osobito nakon 1990-ih, tradicionalne metode osiguravanja mira nisu uspjele. Na primjer, gotovo 300 mirovnih sporazuma potpisanih 1990-ih nakon nekog vremena propalo je. Osim toga, većina ratova u ovom razdoblju završila je pobjedom jedne strane, a omjer potpunog rješenja u tim sukobima bio je vrlo nizak. Ovi podaci pokazuju da tradicionalno mirovno rješavanje i napori izgradnje mira ne osiguravaju uspješnu transformaciju sukoba.
Postoji potreba za transformativnim pristupima u procesima nakon mira kako bi se osigurali održiviji rezultati. Turska u ovoj fazi pokušava izgraditi održivi mir uključivanjem različitih aktera i skupina te pokušava povećati inkluzivnost i hibridnost mirovnih inicijativa.
HAZAL DURAN
