Kakvi su izgledi za tursko-armensko pomirenje dok Armenci pokušavaju postići svjetsko priznanje “genocida”?
Kao i obično, armenska dijaspora će zadržati svoju poziciju jer je to njen jedini adut u pregovaranju da natjera tursku vladu da prihvati rješenje u korist armenske strane. No, kao što je priroda političke ravnoteže snaga u svijetu, iako zapadno javno mnijenje i dalje sluša Armence, većina vodećih sila bit će manje entuzijastična oko prihvaćanja armenskih zahtjeva nad Turskom iz političkih razloga da ne pokvare više nema odnosa s Ankarom. Stoga, s obzirom na poteškoće u promjeni zapadnog javnog mnijenja u korist turskog pristupa, Turska će poduzeti mirne i pozitivne korake za stabilnost i mir na Kavkazu bez davanja bilo kakvih ustupaka okupatorskoj politici vlade u Jerevanu. Dakle, po ovom pitanju Turska je pokazala da čak i uz pozitivne korake turske strane prema pomirenju, ni Erevan ni armenska dijaspora nemaju volje riješiti probleme, uključujući i Karabah.
Turska veleposlanstva u Gruziji i drugim zemljama primila su prijetnje od ASALA-e (Armenska tajna vojska za oslobođenje Armenije) u kojoj se kaže da, ako Turska podupre Baku u slučaju azerbajdžanskog napada na Armeniju zbog sukoba u Nagorno-Karabahu, “onda će popis biti gotov” – jasna referenca na popis turskih diplomata koje je ASALA ubila. Koliko je ozbiljna ova prijetnja?
Ova vrsta prijetnji izrečena je nekoliko puta u prošlosti, ali Turska svoju vanjsku politiku nije gradila na tim takozvanim prijetnjama armenskih terorista.
Miroljubiva politika Turske vrlo je očita u pozadini neutemeljenih armenskih optužbi i okupacijske politike u Nagorno-Karabahu. Dakle, prijetnje nisu realne. Čak i da jesu, nitko ne bi očekivao bilo kakvu promjenu u turskoj politici prema sukobu u Nagorno-Karabahu.
S druge strane, ovakva prijetnja trebala bi podsjetiti svjetsku zajednicu na barbarske napade ASALE na turske diplomate.
Neki ljudi kažu da turska strana nije dovoljno aktivna (barem ne tako aktivna kao armenska) u pružanju međunarodne zajednice pravih činjenica o događajima iz 1915. Slažete li se i, ako je tako, što treba učiniti da se promijeni situacija?
Doista, turska strana je aktivnija nego što je bila, ali to nije problem. U zapadnom svijetu postoji turska slika konstruirana iz povijesnih, političkih i vjerskih razloga i ljudi su bili spremniji prihvatiti tvrdnje Armenaca.
Čak je i Turska otvorila svoje osmanske arhive i pozvala strane da osnuju odbor povjesničara s obje strane, ali samo mali dio ljudi bio je spreman promijeniti svoje predrasude. Mislim, da, turska strana je spremna dopustiti svjetskoj zajednici da ispita činjenice o događajima iz 1915. godine, ali ne i događaje koje su odražavali i propagirali Armenci.
Da bismo došli do stvarnih događaja, ovo pitanje treba sagledati bez predrasuda i s voljom da se suočimo s istinom. S druge strane, može doći do promjena politike. Na primjer, imidž Turske kao sile u usponu u svijetu može promijeniti stav međunarodne zajednice o protuturskim tvrdnjama. Zapadni svijet, posebice političari, na kraju će ignorirati armenske zahtjeve protiv turskih vlada kada vide da bi to štetilo njihovim interesima. Ali naravno, to je kao izmišljena politička utrka. Drugim riječima, armenska će strana naporno raditi. Zato je čak i turska strana aktivnija nego u prošlosti. Ne treba se opuštati i uvijek treba biti oprezan s ovim optužbama i pozvati međunarodnu zajednicu da bez predrasuda ispita turske arhive.
Jeste li sigurni da će Turska zadržati vezu između pomirenja s Armenijom i problema Karabaha?
Turska politika je vrlo jasna i više puta ju je rekao turski premijer Erdogan: dok okupacija ne završi, nije moguće nastaviti proces pomirenja, tako da sada ovisi o ponašanju armenske vlade. Ako su doista voljni učiniti Kavkaz vrlo sigurnim područjem za sve strane, onda moraju prekinuti svoju okupatorsku politiku. Ukratko, svi moraju biti sigurni i nitko neće osporavati tursko stajalište koje povezuje okupaciju Karabaha s pomirenjem s Armenijom.
Nadvladina je briga da svaka politička stranka, bez obzira na podrijetlo, podržava ovo tursko stajalište.
