O se pati fa'ato'aga a le Ottoman, ma le tusisolo, malo, ma le tausu'a uaina; mai le 16 senituri Dîvân-ı Bâki
O le solo a Ottoman Divan o se fa'ailoga fa'atusa fa'apitoa. Mai le solo a Peresia lea na tele lava ina musuia ai, na maua mai ai le tele o faatusa o ona uiga ma sootaga felagolagomai—o faatusa uma e lua (مراعات نظير mura'ât-i nazîr / تناسب tenâsüb) ma le tetee (تضاد tezâd)—sa sili atu pe itiiti foi na faatonuina. O faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga taatele e, i se tulaga, faʻafeagai le tasi i le isi e aofia ai, ma isi:
- o le po (بلبل pulupulu) — le rosa (ﮔل rosa)
- le lalolagi (جهان atulaulau; عالم 'âlema) — le toga rosa (ﮔﻠﺴﺘﺎن gülistan; ﮔﻠﺸﻦ gülşen)
- le tagata fa'amaualuga (زاهد zâhid) — le ta’ele (درويش derviş)
E pei ona taʻu mai e le tetee a "le tagata faʻamaualuga" ma "le taʻavale", o solo a Divan-e pei lava o solo a tagata Turki-na matua aʻafia i mafaufauga Sufi. O se tasi o uiga autu o le solo a Divan, e ui i lea-e pei o le solo a Peresia na muamua atu-o lona faʻafefiloi o le elemene Sufi faʻalilolilo ma se elemene mataga ma e oʻo lava i le faʻaleagaina. O le mea lea, o le tuʻufaʻatasia o "le nightingale" ma le "rose" i le taimi lava e tasi e taʻu mai ai ni mafutaga eseese se lua:
- le sootaga i le va o le tagata e alofa faamaoni (“le po”) ma le pele lē tumau (“le rosa”)
- le sootaga i le va o le tagata sufi (lea e masani ona faamatalaina i le Sufism o se alofa) ma le Atua (o le ua manatu o le puna sili ma le mea o le alofa)
I se tulaga talitutusa, o le “lalolagi” e faasino atu i le taimi e tasi i le lalolagi faaletino ma lenei lalolagi faaletino ua manatu i ai o le nofoaga o le faanoanoa ma le lē tumau, ae o le “rosa rosa” e faasino atu i le taimi e tasi i se faatoʻaga moni ma le faatoʻaga o le Parataiso. "O le nightingale", poʻo le alofa mafatia, e masani ona vaʻaia o loʻo tu-i le moni ma le faʻatusa-i le "lalolagi", ae o le "rose", poʻo le pele, e vaʻaia o loʻo i totonu o le "rose garden".
O solo o le Divan na fatuina e ala i le fa'avasegaina faifaipea o le tele o ata fa'apenei i totonu o se auivi fa'ata'atia ma'oti, ma fa'ataga ai le tele o fa'auigaga fa'apitoa e alia'e mai. O se faataitaiga puupuu o le laina lea o le fuaiupu, po o mısra (مصراع), saunia e le faamasino ma le tusisolo o le senituri lona 18 o Hayatî Efendi:
- بر گل مى وار بو گلشن ﻋالمدﻪ خارسز
- Bir gül mü var bu gülşen-i 'âlemde hârsız[6]
- (“E i ai se rosa, i lenei lalolagi o le toga rosa, e leai ni laau talatala?”)
O iinei, o le nightingale e naʻo le faʻaalia (e pei o le tusisolo / alofa), ae o le rosa, poʻo le pele, ua faʻaalia e mafai ona faʻatupuina le tiga i ona tuitui (خار). aso). O le lalolagi, o se taunuuga, o loʻo vaʻaia o loʻo i ai uma itu lelei (o se toga rosa, ma e tutusa ma le togalaau o le Parataiso) ma mea le lelei (o se toga rosa e tumu i vao tuitui, ma e ese mai le togalaau o le Parataiso) .
A’o le atiina a’e o solo a Divan i le silia ma le 500 tausaga talu ona i ai, o lona uiga-e pei ona faailoa mai e le Ottomanist Walter G. Andrews-o se suesuega o loo i ai lava i lona laitiiti;[7] e le'i fa'amauina manino le fa'agaioiga ma vaitau. I le amataga o le tala faasolopito o le aganuu, sa malosi tele le faatosinaga a Peresia, ae na faaitiitia lenei mea e ala i faatosinaga a tusisolo e pei o le Azerbaijani Nesîmî (?–1417?) ma le Uyghur Ali Şîr Nevâî (1441–1501), o i latou uma ia. na ofoina atu ni finauga malolosi mo le tulaga faʻasolo o gagana Turkic e faasaga i le Peresia sili ona faʻaaloalo. O se vaega o se taunuuga o ia finauga, o solo Divan i lona vaitaimi sili ona malosi-mai le 16th i le 18th seneturi-na oʻo mai e faʻaalia ai se paleni tulaga ese o elemene Peresia ma Turki, seia oʻo ina amata ona toe pulepule le faatosinaga a Peresia i le amataga o le 19 seneturi.
O tusisolo Turkish, (Ottoman ma Chagatay), e ui lava na musuia ma faatosinaina i latou i solo masani a Peresia, ae o se faʻasalaga papaʻu le mafaufau i le tagata muamua o ni faʻataʻitaʻiga tauaso o mulimuli, e pei ona masani ai. O upu fa'atapula'a ma faiga masani, ma le lalolagi lava e tasi o fa'ata'ita'iga ma mataupu e fa'atatau i fa'amatalaga fa'a-Islam sa fa'asoa e tusisolo uma o tusitusiga fa'a-Islam.[8]
E ui i le leai o se mautinoa e uiga i le faʻaogaina o gaioiga ma vaitau o solo a Divan, ae ui i lea, o nisi o sitaili eseese e manino lava, ma atonu e mafai ona vaʻaia e pei ona faʻataʻitaʻiina e nisi o tusisolo:
Fuzûlî (1483?–1556), o se tusisolo Divan e tupuga mai Turkmen
- Fuzûlî (1483?–1556); o se tusisolo tulaga ese na ia tusia ma le tomai tutusa i le Ottoman Turkish, Peresia, ma Arapi, ma o ia na avea ma faatosinaga i le gagana Peresia e pei o le solo Divan.
- Bâki (1526–1600); o se tusisolo o le malosi tele o le tautala ma le atamai i gagana, o lona tomai i le faaaogaina o tropes muai faavaeina o le aganuu Divan e fai ma sui o le solo i le taimi o Süleyman the Magnificent.
- Nefi (1570?–1635); ua manatu se tusisolo o le matai o le kasîde (se ituaiga o panegyric), faʻapea foʻi ma le lauiloa mo ana solo faʻatauvaʻa, lea na mafua ai ona fasiotia o ia.
- Nâbî (1642–1712); o se tusisolo na tusia le tele o solo fa'ale-agafesootai e faitioina ai le vaitaimi le tumau o le talafaasolopito o Ottoman
- Nedim (1681?–1730); o se tusisolo fouvale o le Tulip Era o le talafaasolopito o Ottoman, o le na faʻaaogaina le gagana elite ma le faʻafefe o solo Divan ma le tele o elemene faigofie, populist.
- Şeyh Gâlib (1757–1799); o se tusisolo o le Mevlevî Sufi poloaiga o lana galuega ua manatu o le tumutumuga o le sili ona lavelave e taʻua o le "Indian style" (سبك هندى sebk-i hindî)
O le tele lava o solo a Divan sa lyric i le natura: pe sesis (lea e faia ai le vaega sili o le repertoire o tu ma aga), poʻo kasîdes. Ae ui i lea, sa i ai isi ituaiga masani, aemaise lava le mesnevî, o se ituaiga o fuaiupu alofa ma faapena ona eseese o tala solo; o fa'ata'ita'iga sili ona iloga e lua o lenei fomu o le Leylî vü Mecnun(ليلى و مجنون) a Fuzûli ma le Hüsn ü Aşk (حسن و عشق; “Lalelei ma le Alofa”) a Şeyh Gâlib.



