E fa'afefea ona o'o mai le palota 2012 i le mea e tasi: koale.
Mitt Romney ma le US koale alamanuia o loʻo auai i se faʻalavelave alofa lautele. I le masina o Aukuso, na tu ai le sui tauva o le Republican i luga o se tulaga i Ohio ma taʻusalaina le "taua i luga o le koale" a Barack Obama, na lagolagoina e se vaega o pisupo, o tamaloloa e ufiufi i luga o le pulou e foliga mai na latou tutu ese mai se maina koale. O na tagata maina mulimuli ane na aliali mai i se tasi o faasalalauga a Romney ia Setema e lua e taulaʻi i le koale, o le "ala o le olaga" lea, i lana tala, o Obama o loʻo taumafai ma le le alofa e tuʻimomomoina.
“I le ala,” o le tala lea a Romney i lana uluai finauga ma Obama, ina ne’i misia e Amerika le manatu, “Ou te fiafia i le koale!”
O Oketopa 3 lena. I le aso 4 o Oketopa, na faatupulaia ai le koale. I le Aso Faraile, sa i ai Romney i Abingdon, Virginia, e faia ai se faatasiga o le “Coal Country”, ma folafola atu, “Ou te le talitonu i le tuuina o la tatou malala i lalo o le eleele e faavavau.” (O se tasi lea o galuega a le suo-sauni a Obama?)
Afai e lagona e pei o loʻo ia taumafai malosi, masalo ona o Romney e le o se mea masani mo lagona o le alamanuia. A o avea o ia ma kovana o Massachusetts, sa sainia e Romney se fuafuaga mo suiga o le tau, lagolagoina le amataina o le malosi mama, ma taʻutaʻua na alu atu i se fale koale na aloese mai le puleaina o le filogia, ma fai mai, "Ou te le faia ni galuega pe umia ni galuega e fasiotia ai tagata. Ma o lena laau e fasiotia ai tagata.” (I se tasi o ana togafiti sili ona taufaaleaga, o le Obama campaign na faʻasalalau faʻasalalauga e osofaʻia Romney mo le faia o lenei mea e sili ona puipuia.)
Ae peitai, i le taimi nei, e manaomia e Romney le alofa o le koale, ma le leaga. O galuega o le koale ma le eletise taugofie e taua tele i le tele o setete o lo'o fa'alagolago i ai le palota, aemaise lava i Ohio, lea e mafai ona filifili na'o ia le tuuga. E le lava mo tagata fiafia koale le le fiafia ia Obama; E manaomia e Romney i latou e galulue malosi e fai ma ona sui.
E le faigofie ia te ia - e le o lauiloa Romney ona o lona faʻafesoʻotaʻi faigofie ma le vasega faigaluega. Manatua na tagata maina i luga o le tulaga i Ohio? E foliga mai na faamalosia i latou e auai i le tauaofiaga, e aunoa ma se totogi, ma e leʻi fiafia tele i ai. Ma mo tulafono uma o le siosiomaga ua liliu ai le United Mine Workers of America faasaga ia Obama i lenei tausaga, latou te le o lagolagoina foi Romney. O lo'o nofonofo le iuni i fafo.
Ae ui i lea, i le mea e taua ai - i totonu o potu fono ma potu faʻapitoa - o loʻo faʻamanuiaina Romney mo lana lagolago. O le pule lea na faamalosia ana tagata eli e auai i le fono a Romney, o le Pule Sili o Robert Murray o le Murray Energy, na talimalo i se sailiga tupe e $1.7 miliona mo le sui faatu ia Me ma e foliga mai o loo sauaina ana tagata faigaluega e fai sona sao i lana anti-Obama PAC, ma mafua ai se tagi i le SEC. .
E manaʻomia e le au faʻatonu koale ni uo i Uosigitone i nei aso, ona o loʻo faʻaumatia i latou i maketi eletise a Amerika. I le faaiuga o le vaitau o le 1990, na maua ai e le koale le afa o le eletise na faʻaaogaina i le Iunaite Setete. E oo atu i le 2011, ua pa'ū lena fuainumera i 42 pasene. Ia Aperila, mo le taimi muamua talu ona amata aoina e le US Energy Information Administration faʻamaumauga i le 1970s, o le kesi faʻalenatura na faʻatupuina le malosi e pei o le koale - e taʻua uma e 32 pasene o le aofaʻi.
O se tulaga mata'ina tele lena, ma e leai se fa'ailoga e toe suia ai. I se lipoti talu ai nei, o le Brattle Group suʻesuʻega faufautua na fuafuaina e i le va o le 59 ma le 77 gigawatts o le malosi o le koale. o le a litaea pe faʻasalalau litaea i le 2016 - i le va o le 20 ma le 25 pasene o le vaʻa koale atoa a Amerika. Ma e aunoa ma se faʻatapulaʻa fou i luga o le carbon emissions e mafua ai suiga o le tau.
E naunau le Republicans e faatalitonu tagata lautele e faapea o le vaivai o le malosi o le koale o se taunuuga o le "taua i le koale" a Obama, o lona uiga, tulafono fou mai le EPA. Ae o Brattle, le tele o isi tagata su'esu'e tuto'atasi, ma, i o latou taimi fa'alilolilo, e ioeina e le aufaipisinisi i latou lava o le mea moni o le kesi fa'alenatura taugofie. O le aga'i i luma i tekinolosi fa'agata vai ua maua ai le tele o le kesi i totonu o le Iunaite Setete, ma matua afaina ai le tamaoaiga o le gaosiga o koale. I le masina o Fepuari, na saunoa ai le Pule Sili o Nick Akins o le American Electric Power, o se tasi o kamupani tele a Amerika e susunuina ai le koale, na fai mai, “E mafai ona ou ta’u atu ia te outou o le a le toe fausia ni fale koale fou, faatasi ai ma le tau o le kesi o loo i ai nei ma le tala o le lumanai mo le lumanai. kesi.”
O lo'o fa'amoemoe le au su'esu'e e si'i a'e le tau o le kesi fa'alenatura mai a latou tulaga maualalo talu ai nei, ae e le o mamao pe vave tele e taofia ai le fa'aitiitia o le koale. O le tele o fale koale tuai i le Iunaite Setete ua oʻo i le tulaga e tatau ai ona faʻaleleia (ma faʻatupuina i lalo o tulafono faʻaleagaina o le ea) pe litaea. O le kesi taugofie o lo'o fa'ateteleina le tele o nei fa'ai'uga e lagolagoina le litaea.
Ae faapefea le “koale mama” o loo faapea mai uma sui faatu e lagolagoina? O lo'o i ai ni fa'atusatusaga fa'atatau ile vaitaimi i nei aso, e pei ona iai i taimi uma. O le masani a le US power executives o le tetee atu lea i tulafono a le EPA i le umi latou te mafaia, ma a oʻo ina faʻamalosia i latou e faʻapipiʻi faʻamaʻi faʻaleagaina, fai mai poʻo le a lava le taunuuga o le "koale mama." (E le o se manatu fou. O le faaupuga na amata mai i le amataga o le 20th seneturi.) Ae e tusa ai ma se faaupuga o faatufugaga i talanoaga malosi i aso nei, o le "koale mama" o lona uiga o laau koale ma mea faʻapipiʻi e puʻeina le kasa ma tanumia i lalo o le eleele.
O le koale ma le carbon capture and sequestration (CCS) o se PR lelei mo le alamanuia ma o se auala lelei mo Obama e vaʻaia ai le lagolagoina o le koale, ae i le tulaga o maketi eletise, e le o se faʻalapotopotoga. O le "koale mama" o lo'o maua mai i le taimi nei e leai se pasene o le eletise a Amerika. Mai le to'aitiiti o la'au koale ma le CCS sa fuafuaina i tausaga talu ai, o le tele lava ua fa'aleaogaina pe taofia ona o le taugata tele. O se tasi o nai mea o loʻo agai i luma, o le fale koale Kemper i Mississippi, e 25 pasene ua maeʻa ma ua uma ona alu faalua i luga o le paketi. O lona laupepa, lea e latalata i le $ 2.8 piliona, o le a totogi e le Mississippi ratepayers tusa lava pe oʻo i le galuega pe leai foi.
O le leai o ni fesoasoani fou tetele po'o se lafoga mamafa o le carbon, e foliga mai o le a le mafai e le CCS ona tupu a'e ma se fa'atauva mata'utia. O le fesili moni la, o le fesili aoga, o le a le mea e fai eleʻelea koale - le ituaiga o loʻo i ai i le lalolagi moni.
I lea mataupu, e iai lava le eseesega o sui tauva. O se mea le fiafia tele le taʻua o tulafono a le EPA a Obama, lea na faʻatonuina e le faamasinoga e tusa ai ma le Clean Air Act, o se "taua i le koale." Ae o ia ma lana pulega e iloa e le mafai ona faʻaitiitia le faʻaleagaina o le ea, faʻaleagaina o le vai, ma le faʻafefe o le tau i le Iunaite Setete e aunoa ma le faʻaitiitia o le matafaioi a fale eletise e faʻaaogaina ai le koale.
O na fale eletise e nafa ma le tusa ma le 90 pasene o le CO2 o le vaega o le eletise, faatasi ai ma le tele o le sulfur dioxide, nitrogen oxides, hydrochloric acid, mercury, arsenic, ma mea faʻapitoa. E tusa ai ma le American Lung Association, o nei mea e tuʻufaʻatasia e faʻatupu ai se sitio pe tusa ma le 386,000 tone o mea leaga o le ea i le tausaga. O se lipoti 2009 mai le National Research Council na maua ai e faapea o le sulfur dioxide, ma le nitrogen oxides na o ia lava e faamalosia ai le $62 piliona i le tausaga i tau o le soifua maloloina lautele. O se lipoti 2010 mai le Clean Air Task Force na fa'atatauina le malosi o le koale na nafa ma le 13,200 maliu vave, 20,000 fatu fatu, ma le 9,700 fa'aopoopo i falema'i i lena tausaga. E le tau fa'apea atu, o na tau e le'o fa'atatau ile tau ole koale.
O le fa'aupuga fa'aupuga a Obama i le malosi "o mea uma o lo'o i luga," ae o lona uiga, na ia fa'ailoa e tatau ona fa'amama le koale i le aluga o taimi pe a iai se alualu i luma i suiga o le tau. Mo se fa'ata'ita'iga, o leClean Energy Standard na ia fa'ailoa mai i le tausaga ua te'a, o le a fa'ataga ai mea faigaluega e faitau faaniukilia, kesi fa'alenatura, ma le "koale mama" e fa'atatau i a latou sini fa'aitiitiga kaponi. O mea uma ia o lo'o ta'ua i luga ... vagana ai le koale palapala.
Mo mafua'aga fa'apolokiki, o le a le faia lava e Obama se upu fa'afeagai e uiga i le koale. E ta'uta'ua tele i le tele o setete lanumoana ma ta'i. O le a faaauau pea ona ia usuina viiga o le "koale mama" ma faatumauina le faafoliga e faapea o loo i ai se lumanai mo le koale i totonu o se faiga eletise e taofiofia le tau. Ae na te le faia se mea e taofia ai le paʻu o le tamaoaiga o le koale. O le a ia faʻamalosia tulafono a le EPA o loʻo i ai nei ma tuʻuina atu i le ofisa le avanoa e tuʻuina atu ai tulafono fou. O le a ia lagolagoina le alamanuia kesi faanatura ma le alamanuia mama-malosi. Ma o le a ia faatagaina le talafaasolopito e alu i lona ala.
Romney, ave se itulau mai le playbook of conservative icon William F. Buckley, o le a tu i le tala faasolopito, ma alaga “Taofi!” E ui lava i lona faʻafefe, e le mafai ona na o le taofia o tulafono a le EPA. Ae e mafai ona ia mautinoa o tulafono fou e le lelei ma tulafono o loʻo i ai nei e le lelei le faʻamalosia. Faatasi ai ma se faipule faauo, e mafai ona ia faʻamautinoaina o tulafono uma a le EPA i le lumanaʻi e pasi atu i le konekeresi aano o manufasi, ma faʻaleagaina ai le malosi tutoʻatasi a le lala sooupu. Ae na te le mafai ona toe tuʻuina le kesi masani i totonu o le fagu. E le mafai ona ia taofia le pa'u o tau o le malosi o le la ma le matagi. Ma e le mafai ona ia suia le mea moni o le toʻatele o tagata Amerika, i le isi itu ma le faitau aofaʻi o tagata, e lagolagoina se suiga i le faʻaonaponei, faʻamama eletise.
Po o le a lava le tele o le lakapi faapolokiki i le faiga palota o lenei tausaga, o le malosi o le koale o loʻo faʻaitiitia i le Iunaite Setete ma e leai se faipule e mafai ona faia se mea tele e uiga i ai. Pau lava le lumanaʻi mo kamupani koale a Amerika i le taimi nei o le auina atu i fafo i tamaoaiga faʻatupulaia e pei o Saina ma Initia ma tulafono vaivai o le ea ma le faʻatupulaia o le manaʻoga mo le eletise. O nei oloa auina atu i fafo ua faaluaina talu mai le 2009, ua avea nei ma sui o le 12 pasene o gaosiga a le US. Latou te faʻamauina foʻi le faʻataʻitaʻiga a Obama e masani ona taʻua faʻamaumauga e faʻapea na oʻo i le 15-tausaga le maualuga o le galuega i le koale i le 2011. Ae ina ia totogi atoa le paʻu o le malosi o le koale a le US, e manaʻomia e kamupani koale ni nofoaga fou e auina atu i fafo i le talafatai i sisifo o Amerika. O taua fa'apolokiki i luga o na nofoaga e mafai ona fa'asolo mo le tele o tausaga.
E tusa lava po o fea e sau ai le eletise a Amerika i tausaga o lumanaʻi, e foliga mai o le koale e ono avea ma mataupu vevela mo le tele o palota o le a oʻo mai. Fa'aupuga, fa'atonu loa au pulou malo!



