Mo le tele o tausaga, o le au Elites o Sisifo o loʻo faʻapipiʻiina le tala faʻasolopito o le Man Made Global Warming o se auala muamua ma sili ona taua e pulea ai olaga ma amioga a latou faitau aofaʻi. I le iloaina lelei o a latou meaʻai i Saina ma faʻatau atu i le West model ma lona faʻasolosolo faʻasolosolo i lalo i totogi ma tulaga o le ola, e le mafai ona faʻamautuina, na siitia ai le au maualuluga e faʻaaoga lenei "saienisi" fou e taʻusalaina ai le malaga ma faʻafefe ai le faitau aofaʻi o tagata. ma le tele o ituaiga ola fa'asao. I se isi faaupuga, na latou faʻanofoina i latou i le mativa lea na faʻatupuina e le matapeʻapeʻa ma le faʻaʻoleʻole oi latou na fai mai ia lava tagata maualuluga i o latou lava nuʻu.
O le a se auala sili atu e faʻamalosia ai le tetee i le faʻaleagaina o le tamaoaiga ma le olaga nai lo le faʻaalia o se galuega mamalu / tiute o tagata e laveaʻi "Gia". I le taimi lava e tasi, na latou faʻaaogaina lenei "saienisi" o se lotu faapaupau fou e faʻateleina ai le faʻa-Kerisiano o loʻo latou inoino ma inoino i ai ae sili atu i mea uma, o le fefe? Gia tapuaiga, le lalolagi "tina", ua tuleia i aganuu lauiloa oozing mai Sisifo mo se vaega sili atu o le 1.5 sefulu tausaga talu ai. O se lotu ua tumu i le ʻautau a patele, ua taʻua o le Government Grant Scientists.
O vaega eseese ua tau i tua. E aofia ai ma tagata taʻavale a Rusia, oe na lolomiina se faʻamaumauga tele a le malo o Peretania, imeli faʻasaienisi ma iunivesite o loʻo faʻaalia ai le faʻamautuina o faʻamaumauga e faʻatau atu ai le Global Warming, er Climate Change (e pei e le suia lava na o ia). Ma a'o taia ma lavea, o le manufe'ai, e pei o Al Quida, o le a le oti. O le mea moni, o le manu feʻai o loʻo toe foʻi mai, aua e aoga tele i taimi o le paʻu. O le US lava ia e faʻaalu $ 7 piliona i tausaga taʻitasi i le faʻamafanafanaina o "suʻesuʻega", o lona uiga, o le mea moni, e leai se mea ae naʻo le tele o tupe faʻatulafonoina gaioiga, aua e leai se faʻasaienisi moni o loʻo faʻatautaia ma faʻasalalau faʻalavelave faʻafuaseʻi naʻo le oloa gaosia.
I totonu o tala fou o faʻalavelave faʻafuaseʻi, o se tagi e faʻapea ua faʻatolu ona liusuavai pusa aisa i le fua o le 1990s, e ui lava e leʻi i ai se vevela tele i le 20 tausaga talu ai. Ua liusuavai le pusa aisa a Greenland, ua feso'ota'i atu i galuega a mauga mu i lalo o le aisa, ma fa'amafanafanaina. E tatau ona avea ma magmamen ma a latou SUV. O nei mea moni, e ui i lea, e le faʻafefe ai le au Gia ma a latou Elite / Malo lagolago. O le mea moni o se afa malosi na taia i le NE US o loʻo taʻalo foi e fai ma faʻamaoniga o le GW. Fa'afetai i le Atua ona e le'i tupu lava ni mea fa'apea a'o le'i o'o i le GW. E fa'apefea ona latou fa'amatalaina o Rusia ma Europa i Sasa'e o lo'o fuafua e maua le taumalulu sili ona malulu i le 20 tausaga? Oi, ae ou te masalosalo o loʻo iloa e aʻu tagata faitau papalagi lena mea.
I le taimi nei, faatasi ai ma a latou tamaoaiga i le tele o aitalafu o loʻo mamafa, e le o le gaosiga o oloa (pe a le o fafo atu ma fafo atu o le atuatuvale), o le au Elites, o loʻo latou lagona o loʻo faʻaumatia lo latou lima poʻo le taofiofia o vaega taua o le tamaoaiga i fafo atu o latou itulagi, ua toe foi mai. valaau atu i latou su'esu'e o le Global Warming ma auina atu i latou i le lalolagi atia'e.
O le salvo muamua na fa'ate'a e le British Warming dandy e igoa ia Lord Nicholas Stern o Brentford, o ia o se a'oga i Whitehall, na maua ai se galuega ma fai si tele o tupe mai lenei faiga taufa'avalea. O Lord Stern, o se tasi sa avea muamua ma pule sili o le tamaoaiga o le Faletupe o le Lalolagi ma le tusitala o le iloiloga iloga a Stern o le tamaoaiga o suiga o le tau, o se paaga vavalalata a Gordon Brown ma le Leftists, oe faatasi ma le au Tory ma e tutusa ma le American Democrats/Republicans na faatuina. o fuafuaga tetele ma le faataumaoia o le tamaoaiga ua pa'u ai o latou lava malo ma le tele o isi i le toele o le mativa.
O le Alii lelei Stern, i se faamatalaga i le mafuaaga o atunuu e pei o Rusia, Saina, Initia ma Pasila, i se isi faaupuga, o le BRICs, e tatau ona togi i luga tinoitupe ma faaitiitia lo latou lava tuputupu ae, faia lenei faamatalaga mo le Guardian pepa: “O se sauā. numera – o le suiga o le fausaga o le tamaoaiga o le lalolagi ua matua iloga lava. O se mea lena e tatau ona feagai ma atunuʻu atinaʻe,"
O lona manatu e tusa lava pe e te alu ese i Sisifo, sola ese le Global Warming e le taofia ona o le lalolagi faʻapisinisi. O le taimi nei o le sese uma oi latou na siitia i latou lava mo le faʻaumatiaga o le lalolagi, mai le tala malie a GW. Na taumafai Lord Stern e faamautinoa atu o le salvo amata e lē o se salvo, e ala i le faapea atu: “Ou te lē o faasino atu le tamatamaʻilima i le lalolagi tau atiaʻe, ae na o le vaavaai i mea e manaʻomia. Ou te le o tuuaia pe fai atu, ae na o le fuafuaina o mea e manaomia [e ausia ai fua faatatau faasaienisi o le faaitiitia o le emission e manaomia e aloese ai mai tulaga matautia o suiga o le tau]”. E pei o se tuuaiga fuafuaina. E le gata i lea, e le o se mamafa mama o le GIA cult, ae o le pule sili o le tamaoaiga o le na fiafia i le taliga o le malo o Peretania: o se meafaigaluega atoatoa a Western Elites.
Fa'atalitali o le a fa'ateteleina ma fa'atetetete le tagi i masina o lumana'i.
Pravda.ru



