O le ulaula e "pala" le faiʻai e ala i le faaleagaina o le mafaufau, aʻoaʻoga ma mafaufauga, e tusa ai ma tagata suʻesuʻe i le King's College London.
O se suʻesuʻega a le 8,800 tagata i luga atu o le 50 na faʻaalia ai le maualuga o le toto maualuga ma le mamafa tele na foliga mai e afaina ai le faiʻai, ae i se tulaga maualalo.
Fai mai saienitisi na aafia, e tatau i tagata ona nofouta o le olaga e mafai ona faaleagaina ai le mafaufau faapea foi ma le tino.
Na lomia a latou suʻesuʻega i le tusi talaaga Age and Ageing.
Sa suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe i le King's soʻotaga i le va o le ono oʻo i se fatu fatu poʻo le stroke ma le tulaga o le faiʻai.
O faʻamatalaga e uiga i le soifua maloloina ma le olaga o se vaega o le sili atu i le 50s na aoina ma suʻega faiʻai, e pei o le faia o tagata auai e aʻoaʻoina upu fou poʻo igoa i le tele o manu latou te mafaia i le minute, sa faia foi.
Na toe tofotofoina uma i latou ina ua mavae le fa ma le valu tausaga.
Tetee
O faʻaiʻuga na faʻaalia ai o le aotelega o le lamatiaga o se fatu fatu poʻo le stroke na "matua fesoʻotaʻi ma le paʻu o le mafaufau" ma i latou e maualuga le lamatiaga o loʻo faʻaalia le sili atu le paʻu.
Na fai mai foi sa i ai se "fesoʻotaʻiga faifaipea" i le va o le ulaula ma togi maualalo i suʻega.
“Amata upusii
O i'uga nei o lo'o vaseina ai le taua o le va'aia o lou soifua maloloina fatu mai le ogatotonu o le olaga"
Dr Simon RidleyAlzheimer's Research UK
O se tasi o tagata suʻesuʻe, Dr Alex Dregan, na ia taʻua: "O le paʻu o le mafaufau e sili atu ona taatele i le matua ma le faʻateleina o tagata e faʻalavelave i le gaioiga ma le soifua manuia i aso uma.
"Ua matou iloa le tele o tulaga lamatia e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻavaveina o le paʻu o le mafaufau, o ia mea uma, e mafai ona suia."
Na ia faaopoopo mai: "E manaʻomia ona tatou faʻailoa i tagata le manaʻomia ona fai ni suiga o le olaga ona o le lamatiaga o le paʻu o le mafaufau."
E le iloa e le au suʻesuʻe pe faʻafefea ona aʻafia tagata o loʻo faia o latou olaga i aso taitasi. Latou te le o mautinoa foi pe o le vave pa'u i le gaioiga o le faiʻai e mafai ona oʻo atu ai i tulaga e pei o le tuinanau.
Loto ma fai'ai
Dr Simon Ridley, mai le Alzheimer's Research UK, fai mai: "O suʻesuʻega ua faʻafesoʻotaʻi pea le ulaula ma le toto maualuga i se lamatiaga sili atu o le paʻu o le mafaufau ma le faʻaleagaina, ma o lenei suʻesuʻega e faʻaopoopo atili ai le mamafa i lena faʻamaoniga.
"O le paʻu o le mafaufau aʻo tatou matutua e mafai ona faʻatupuina i le tuinanau, ma o le faʻamalamalamaina o mea e fesoʻotaʻi ma lenei paʻu e mafai ona taua tele mo le sailia o auala e puipuia ai le tulaga.
"O nei taunuuga o loʻo vaseina ai le taua o le vaʻaia o lou soifua maloloina fatu mai le ogatotonu o le olaga."
Na faapea mai le Alzheimer’s Society: “Ua tatou iloa uma lava le ulaula, toto maualuga, maualuga o le cholesterol ma le maualuga o le BMI [Body Mass Index] e leaga mo o tatou fatu. O lenei suʻesuʻega e faʻaopoopoina i le tele o faʻamaoniga e taʻu mai ai e mafai foi ona leaga mo o tatou ulu.
“O le tasi i le tolu tagata e sili atu i le 65 tausaga o le a atiaʻe le tuinanau ae o loʻo i ai mea e mafai e tagata ona fai e faʻaitiitia ai lo latou lamatiaga.
“O le taumafaina o mea’ai paleni, tausia o le mamafa o le soifua maloloina, faamalositino e le aunoa, siaki lou toto ma le cholesterol ae le o le ulaula e mafai ona faia uma se suiga.”
(BBC)



