O le atamai a Amerika ua leiloa le tele o le talitonuina o Turkey ona ua manatu Ankara ua le mafai e le pulega a Amerika ona agai atu e faasagatau atu i fitafita Kurdish, o le tala lea a se tagata atamai.
Ua le toe talitonuina atoatoa e Turkey le atamai a Amerika e ui lava i lana ofo manino e fesoasoani e aveese fuainumera Kurdistan Workers' Party (PKK), e tusa ai ma se tagata atamai iloga, ma faaopoopo mai Ankara ua talitonuina o le militeri a Amerika i Iraki talu mai le Taua a le Fagaloa na fafagaina le faalapotopotoga faafitafita. .
Ua sau Uosigitone e vaʻai i le vaega o se faʻalavelave i Turki ma e manaʻo e faʻaumatia nisi o fuainumera i totonu o le faʻalapotopotoga, Deniz Ülke Arıboğan talu ai nei na taʻu atu i le Hürriyet Daily News, aʻo faʻamatalaina se faʻamatalaga lata mai e uiga i le mataupu a le Amepasa o Amerika i Turkey Francis Ricciardone.
O le a lau su'esu'ega i fe'au a le avefe'au a le Iunaite Setete o lo'o ofoina atu le fesoasoani e fasiotia ai PKKleader Murat Karayılan?
O nei ituaiga o fasiotiga tagata e naʻo le aoga pe a e iloa poʻo ai e sau mulimuli ane. Ma e mafai ona toe foʻi i tua ona o le sui e mafai ona sili atu ona mataʻutia nai lo lona muamua. Atonu o se fuafuaga lea e fa'amaopoopo ai le ta'ita'i a le [Ta'ita'i PKK fa'a falepuipui Abdullah] Öcalan, ona o lo'o iai nei isi nofoaga fa'aletino i totonu o le PKK; e pei o le tasi i le Kandil [Mauga o Iraq i matu] ma le isi i Suria.
Aisea na filifili ai le US e faia sea faʻamatalaga i lenei taimi?
Ua masalosalo Turkey i le US ma ua talitonu e le o lava le fesoasoani [e faasaga i le PKK]. O lo'o i ai se manatu faifaipea e faapea o le PKK sa lagolagoina e le US talu mai le fa'alavelave i Iraq. E ono taumafai le US e suia lenei manatu. Talu mai le amataga o le faʻafitauli o le mataʻutia, o tagata Turkish o loʻo tuʻuina atu [le tuputupu aʻe o osofaʻiga] i Sisifo e ui lava i le mea moni o le US ma le Iuni a Europa o loʻo i ai le PKK i luga o la latou lisi mataʻutia. E le talanoa tagata lautele e uiga i le mafutaga Rusia-PKK, mo se faʻataʻitaʻiga.
Ae ua leva ona iai le manatu; aisea ua filifili ai Ricciardone e saunoa nei?
O le tasi lena itu. O le isi o le naunau e aveese taʻitaʻi i fafo atu [Turki] e taʻitaʻia ai se tasi e manatu o loʻo i ai se taʻitaʻi latou te fiafia i ai. Atonu e manatu le US e tatau ona taulaʻi le faagasologa ia Öcalan. O le mea lea, atonu e le gata i le taʻutinoga o le faʻamoemoe ae o nisi gaioiga e mafai ona mulimuli mai. O loʻo faʻaalia e le US lona popolega ona ua faʻatuputeleina Karayılan i lalo o le faatosinaga a Iran.
E talafeagai la le talosaga a le US?
O le faʻalavelave a Turkey o le, pe a e manaʻo e amataina se poloketi filemu, atonu e te manaʻo e tuʻufaʻatasia se tasi e talanoa. I le taimi lava e tasi, o le aso e te faʻaumatia ai isi taʻitaʻi, e le tatau ona galo e te faʻamalosia le taʻitaʻi nofo toʻatasi o totoe. E masani lava ona lua taʻiala: [I le tasi itu], e mafai ona e filifili mo se vaeluaga-ma-pule [auala], faʻavaivaia au fili; ae afai e te amataina se galuega filemu, o lona uiga e aoga tele le tuʻu faʻatasi o se tagata e talanoa.
Aisea na le lelei ai le tali a Turkey i le US? Na faitio foi le amepasa a Amerika e uiga i le mea moni e faapea o Turkey ua teena atili le galulue faatasi a Amerika i le faagasologa o le atamai.
Atonu e iai ni vaivaiga i Turki e uiga i le faiga o le atamai; ae e le talitonu atoatoa Turkey i le atamai e sau mai le US E i ai aafiaga e iloa ae e le o iloa e tagata lautele. O le mea na tupu i Uludure [ina o tagata lautele na manatu o ni fitafita na pomu ina ua maeʻa le atamai na saunia e drones] ua tuʻu ai le atamai Turkish i se tulaga faigata. E le gata i lea, o le militeri a Turki ma le atamai ua leva ona talitonu o le PKK o loʻo i ai le lagolago a le US-Western. O lo'o i ai se fa'afitauli mautinoa i le va o Turkey ma le US E faigata i Turkey ona galue na'o le atamai e sau mai le US Turks e mana'omia ona latou fa'atinoina.
E te manatu e talafeagai lenei masalosaloga?
O le au a Turki ma le atamai e talitonu o le militeri a Amerika i Iraki na fafagaina le PKK, o le US na fausia se itulagi Kurdish [i Iraq] ma o loʻo i ai foi popolega e ono naunau le US e vaeluaina Turkey. Ou te le manatu e manaʻo le US e vaeluaina Turkey. Ae o le fesoasoani a le US i Iraq ua matua lamatia ai le saogalemu o Turkey, ma o le fausiaina o se itulagi Kurdish i Sasaʻe Tutotonu [i le itu i matu o Iraq] ua faʻalavelaveina ai le saogalemu o Turkey. A'o i ai le PKK i le lisi o tagata mata'utia a le US, ae o lo'o va'aia fo'i [le mataupu] o se tauiviga mo le sa'olotoga. O le vaaiga a le US i le PKK e mamao ese mai le faamoemoe o Turkey. Ae i se faapuupuuga, ana fai ia te aʻu, ou te le talitonuina foi le US intelligence.
Ae ui i lea, ou te talitonu o le fuafuaga tele a le US e faʻavae i luga o se vaʻaiga i le va o Turks ma Kurds. O loʻo taumafai le US e talepe itulagi Kurdish mai le tino autu [o isi setete] ma faʻalatalata atu i Turkey. E talitonu le U.S. o le PKK mataupu e tatau ona aveese; e talitonu e tatau ona foia le mataupu i totonu o le Kurdish pe a maeʻa suiga i Turkey. Ma ua talitonu nei o le faʻalavelave i le vavalalata Turkish-Kurdish o le PKK. Ae ui o le PKK o lo’o taofiofia i totonu o le atunu’u, o lo’o iai le PKK i fafo o lo’o taia. Turkey ua sili atu ona saoloto ma faia ni suiga faapolokiki, ae o osofaiga mai fafo na tuu ai le malo i se tulaga faigata. O lea la, o le US atonu o loʻo faʻamoemoe e faʻaumatia le malosi faʻamiliteli a le PKK aʻo taumafai e faʻaalia i luma lona malosi faʻatalanoa. Atonu o loo taumafai e tatala le auala i feutagaiga a lē o se vaega faaupufai po o talanoaga ma İmralı [lea o loo falepuipui ai Öcalan].
I le tasi itu, e manaʻo e faʻaumatia le PKK, ae i le isi itu, e talia e avea o se tagata faʻatalanoa mo feutagaiga. E mafai ona e fa'amalamalama atili i lenei manatu?
O le PKK e tele vaega. O se fausaga e faʻatulagaina i totonu o le lotoifale ma faʻapea ona lagolagoina e le soʻotaga papalagi pe a faʻatulagaina i totonu o le lotoifale; ae a alu atu i tua atu o tuaoi o Turki, e taitai atu ai i le auai o isi malosiaga faaitulagi. Ua tatou i ai i se tulaga ua feteenai ai manaoga o tagata ma le malosi malosi o le PKK. O le PKK fa'amiliteli o lo'o vavae'ese mai tagata o le nu'u e ala i le faia o faiga sauā e le tusa ai ma le manuia o tagata. Turkey ua i ai i le tulaga o le eseesega i le va o le PKK o Turki ma le isi PKK. A e va'ai i le fa'atulagaina o le PKK, o lo'o i ai se suiga tele. Matou te vaʻaia e sili atu nai lo le toʻatele o i latou o loʻo faia faiga sauā e leʻo mai Turkey. O le PKK mai Turki e latalata i le so’otaga i Sisifo ma e naunau e fa’atalanoa; [le PKK o Turkey] o le BDP [Peace and Democracy Party] ma le Öcalan, ma e iai foʻi ni fitafita faaauupegaina, ae sili atu ona faigofie ona latou tuu i lalo auupega. E le mafai ona e faia le mea lava lea e tasi i le Syrian ma Iranian PKK e ala i le folafola atu o le tele o saʻolotoga i Turkey, lea latou te le fiafia i ai. Nai lo le tau faasaga ia Bashar [al-Assad], na o mai Suria Kurds ma osofaʻi i Turkey, o lea e le mafai ai ona e faʻamalosia i latou i suiga faʻavae. Soo se taimi lava e iai se fuafuaga filemu ma Öcalan, e faʻateleina sauaga.
E tusa lava pe tuʻuina atu aia tatau uma i Kurds, o le a le faʻaumatia atoa ai le malosi o le PKK.
O loʻo taumafai Turkey e foia le mataupu Kurdish e ala i feutagaiga ma le faʻalavelave mataʻutia e ala i faiga a le militeri.
Afai e te pu'eina se ata pu'upu'u, o fea o tatou iai nei i le mataupu Kurdish?
O le numera o le itulagi na suia i le 2010s. O loʻo i ai ni faʻafitauli matuia mo le saogalemu mo Kurds. Iraqi Kurdistan fa'alagolago ia Turkey. E iai le felagolagomai i le va o Turki ma Iraqi Kurdistan. Turkey e maua ai le saogalemu i le itulagi ma o le a maua le malosi. Ua fausia uma e Turkey lana faiga faavae malosi i luga o Rusia ma Iran ae o le taimi lava e feteenai ai ana faiga faavae ma Rusia ma Iran e le mafai ona gaoioi Ankara. O le mafuaaga lena o loo sailia ai se ala malosi e ui atu i Baku ma Iraq i matu. O le US o loʻo alu ese mai Sasaʻe Tutotonu ma o loʻo i ai le faitau aofaʻi o Kurdish o loʻo totoe [i tua].
E te le talitonu la ia i latou o loʻo fai mai ua oʻo mai le Kurdish Spring?
O ai fitafita poʻo vaalele e mafai e Masoud Barzani ona puipuia Kurds e faasaga ia [Iraqi Palemia Nouri] al-Maliki, mo se faʻataʻitaʻiga? E le gata i lea, pe a e vaʻavaʻai i le [Iraqi] Kurdish, latou te fai mai latou te le o mafaufauina se setete Kurdish ma latou fai mai e le o latou o ni fili o Turks. E leai so latou faʻafitauli ma Turkey; i se isi itu, latou te nonofo i se fusipaʻu saogalemu na saunia e Turkey.
Ua iloa foi e Ankara le ala na lafoaia ai [Iraqi] Kurds, faapea foi ma le manaomia ona i ai se isi auala malosi mai le itulagi. O le leiloa o le itulagi Kurdistan o lona uiga o le leiloa o le itu i saute ma sautesasae i le sootaga Iran-Iraq-Syria ma Rusia.
O tatou agai atu i se itu lelei pe le lelei i le mataupu Kurdish?
O le fesili Kurdish ua le na'o se mataupu mo Turki ae ua avea ma fa'afitauli o paleni o le lalolagi.
O le auala o le a fa'atulagaina ai le lalolagi ei ai sona sao e fai i le mataupu Kurdish e pei o le a faia e Turkey. O Turkey e i ai se tulaga taua tele e foia ai. Ua talitonu tagata lautele, ua iloa e le au Kurds o latou tapulaʻa, ma ua liua Turkey i se atunuu fefaʻatauaʻiga mai se atunuu militeri.
Ae o le mataupu Kurdish e mafai ona suia uma paleni i Sasaʻe Tutotonu. Va'ai mai le va'aiga a Rusia ma Iran, afai e te taofia le fa'atūina o se isi auala malosi, ona e fa'alagolago lea o Turkey ia oe. Afai e fa'alavelaveina le va o tagata Turks ma Kurds, o le a le mafai e Iraqi Kurdistan ma e mafai e Iran ona o'o atu i le Metitirani e ui atu i Iraq ma Suria. Ia aua nei galo o le vavalalata ma Iraqi ma e oʻo lava i Suria Kurds o le a iai se tau i Turki e pei lava o le faafitauli i Kuperu. Rusia, Iran ma Iraq o le a taumafai e taofia lenei mea. E le mafai ona e lelei fa'atasi ma al-Maliki po'o Iran pe afai e te lelei ma Barzani. O lea o le ai ai se tauiviga malosi.
O ai Deniz Ülke Arıboğan?
Fanau mai i le 1965, Polofesa Deniz Ülke Arıboğan maua lona faailoga maualalo i sootaga faavaomalo mai le Faculty of Political Sciences i Ankara University.
I le taimi nei, o Arıboğan o se sui o le Komiti Faatino o Tausi Mavaega a Istanbul Bilgi University.
O se sui o le World Academy of Arts and Sciences, lea na faavaeina e Albert Einstein, Arıboğan tusia koluma mo Daily Akşam.



