Ianuari 21st, 11 vaega Islamist na faapotopoto faatasi e fausia United Syrian Islamic Front. I le aso lava lea i Istanbul, na le manuia ai se taumafaiga e fausia se faiga malo mo le post-Beshar Al-Assad Syria. O le 22 masina le umi o le fouvalega o loʻo faʻaauau pea aʻo tauivi vaega eseese e faʻatoʻilalo 'au a le malo. Ou te le manatu o lenei vaaiga fou mo le fausiaina o se tetee a pan-Syrian o le a aoga e pei ona fuafuaina. O le mafuaaga lea;
E le'i i ai se tetee autasi ia Al-Assad talu mai le amataga o le fouvalega. Demography ma geopolitics o loʻo faia foi sao i le faʻavaeina o 'au faʻafeagai. E masani lava, ona o le tele o feeseeseaiga faalelotu ma ituaiga i Suria, o tupe faapolotiki e noatia i manaoga o vaega o loo aafia ai. Peitaʻi, e faigatā ona faapea atu e lagolagoina e se tasi ituaiga po o lotu se vaega patino. I le vaitaimi o pulega a Suria, na faʻaaoga lelei e Farani le "vaelua ma pulea" togafiti e faʻalautele ai le vavaeeseina o vaega taʻitasi mai isi. O lenei fuafuaga na mulimuli ane pikiina e Hafez Al-Assad i le faagasologa o le faʻamalosia o lana pulega.
I totonu o le atunuu, o vaega tetee ua vaeluaina e pei o Suria lava ia. E ui lava e tasi a latou sini e tasi o le toe fuataiina o Suria i le tasi itu po o le isi, o latou auala i le auala e ausia ai lenei mea e eseese i vaega taitasi.
Syrian National Council (SNC) na faʻatūina i Istanbul o lona faʻamoemoe i le taimi muamua o le faʻatoʻilaloina o le malo e ala i le le faʻatupu vevesi. Latou te teteʻe i faʻalavelave a le militeri mai fafo e pei ona latou manaʻo e feagai ma lo latou atunuu ma faʻalagolago i tagata Suria. O le fono e tatala mo Suria uma, ae o le 'mo tagata uma' o lona uiga o vaega e le o ni sui. O se faamalu faʻalapotopotoga e aofia ai isi vaega e pei o le Syrian Muslim Brotherhood, Kurds, ma lagolago faʻa-temokalasi. O le Komiti Faamaopoopo a le Atunuu e aofia ai tagata agavale ma nisi Kurds. Latou te manaʻomia ni faʻatalanoaga ma le faʻamutaina o le militeri mai auala. Latou te tetee i faʻalavelave faʻafitafita pei o le SNC, ae fiafia i faʻasalaga tau tamaoaiga. Se'ia o'o i le tula'i mai o vaega fa'a-Islam, o le Free Syrian Army na sili ona malosi i le tetee atu i 'au a Assad. O i latou ia o le au fulitua mai le pulega a Assad ua sopoia atu i Turkey ma e fia vaai i le faatoilaloina o le pulega. Ona sosoo ai lea ma le vaega a le autalavou. O alii ma tamaitai ia o tomai faapolofesa ma socio-economic backgrounds e mananao i suiga. Talu ai nei, o vaega faʻa-Islamist sa taʻimua i le tetee.
I fafo, o Suria e pei o se pu uliuli e tosina atu ai atunuu tuaoi ma i latou e tutusa o latou fiafia ma le pulega. O atunuu tuaoi uma ua afaina i le faalavelave. O i latou e le tutusa tuaoi ma Suria e pei o Rusia ma Iran, ua faʻafefe i totonu ona o soʻotaga na amata mai i le Cold War. Pe i le tulaga o tagata sulufai, vaega faatupu faalavelave faava o malo, tauvaga malolosi po o le naunau o le faatuputupulaia o pulega faaitulagi, o le faalavelave o Suria e mafai ona i ai aafiaga sasaa. O le mea lea, e eseese atunuu i fafo po o le fea vaega e lagolagoina pe mo Assad. A uma, pei o moni alu, o le mea e taua ia i latou o latou lava faitau aofaʻi.
E pei ona tusia i luga, o le eseesega o talitonuga ma tomai faʻapitoa o loʻo i ai i vaega taʻitasi ua taofia ai le au faʻafeagai a Suria e tasi. Beshar Al-Assad ua sao mai lenei umi i le fouvalega atonu e le tele mo lana pulega militari, ae ona o le leai o se tetee malosi ma se sini e tasi. Ua uma ona ia faamaonia o ia lava o le pule sili ona lotomaaa o le Arab Spring. Sei vagana ua mafai e vaega tetee ona tuu ese feeseeseaiga ma aufaatasi uma mo le tasi Suria (o se tetee e aofia ai foi malo mai fafo), o le a tatou molimauina le tele o tagata maliliu, ma atonu, talia se Suria i lalo o le pulega a Assad mo le tele o isi tausaga a sau.
FAITAUGA FAUTUAINA
tusi
Roger Owen, Setete, Malosiaga, ma Faiga Fa'apolokiki i le Fausiaina o Sasa'e Tutotonu Fa'aonaponei (Routledge, 2004)
Mataupu Faavae
O faitauga o loʻo i lalo o loʻo maua ile JSTOR:
Raymond A. Hinnebusch, Setete ma Sosaiete Sivili i Suria ( The Middle East Journal ) itulau 243 – 257
Daniel Pipes, Le Alawi Pu'eina le Malosi i Suria (The Middle Eastern Studies) itulau 429 – 450
David Roberts, O le Paath ma le Foafoaina o Suria i ona po nei ( The Middle East Journal ) itulau 113 – 114
Ioane Galvani, Suria ma Baath Party, (MeRIP Reports) itulau 3 – 16
Michael H. Van Dusen, Tulaga Fa'apolokiki ma Fa'aitulagi i Suria ( The Middle East Journal ) itulau 123 – 136
Mai Stratfor
Suria, Iran ma Paleni o Malosiaga i Sasaʻe Tutotonu saunia e George Friedman
Fa'ailoaina o le Fa'alavelave a Suria saunia e Reva Bhalla
I Suria, o loo tauivi le Itu Agai ina ia maua le lagolago mai fafo



