Zivo iyo maMuslim vanofanira kuwana nekudzidza inonzi “Islamic Science” (ruzivo rwechiIslam).Zvakaoma kudzidza imwe yeruzivo urwu.Iri sunnat kudzidza mamwe mapazi arwo, uye mubâh kudzidza zvakatowanda nezvawo.Ruzivo rwechiIslam rwakakamurwa kuita mapazi maviri.Rekutanga nderekuti mubâh kudzidza zvakawanda. Sainzi yekufambisa. Izvi zvinonziwo "ruzivo rwechitendero." Izvi zvinobva muzvinyorwa zvina zvinonzi “Mutongi weSharia.” Ruzivo rwechitendero rwakakamurwawo kuita maviri: Mapazi eZâhirî (ekunze) uye bâtinî (omukati) mapazi eruzivo ruzivo of fiqh or Mitemo yeIslam; vechipiri vanonzi va ruzivo rweTasawwuf or Ma'rifat. Iyo Ahkâm-i-islâmiyya inodzidzwa kuburikidza nemamurshid uye kuburikidza nemabhuku eFiqh. Ma'rifat anoyerera kubva mumwoyo yemurshid achipinda mumwoyo (yemamwe maMuslim).
Bazi rechipiri reruzivo rwechiIslam Ulum-i 'aqliyya (saenzi dzekuyedza). Bazi rinobata nezvisikwa zvipenyu rinonzi Sayenzi dzezvokurapa (sainzi yemishonga), uye bazi rinobata nezvisikwa zvipenyu rinonzi Sayenzi dzeHikemiyya. Bazi rinobata nedenga nenyeredzi rinonzi Ulûm-i falakiyya. Ruzivo rwekubata nenyika runonzi Natural sciences. Zvikamu zveUlûm-i 'aqliyya masvomhu, pfungwa uye ruzivo rwekuedza. Iwo anowanikwa kuburikidza nekuona kuburikidza nemafungiro mashanu, nekucherechedza kuburikidza nepfungwa, kuedza uye kuverenga. Iyi ndima yeruzivo inotibatsira kunzwisisa nekuita zvirinani ruzivo rwechitendero. Dzinodiwa nokuda kwechikonzero ichi. Vanochinja, vanowedzera uye vanovandudza nekufamba kwenguva. Nokuda kwechikonzero ichi, zvinonzi, “Takmîl-i s›nâ’ât inozadzikiswa ne<em>talâhuk-› afkâr,” zvinoreva kuti, “kuvandudzwa kwounyanzvi, sainzi uye ruzivo rwokugadzira zvinhu kunowanikwa nokuwedzera kune mumwe nomumwe pfungwa uye kuedza.”
Ruzivo runowanikwa kuburikidza netsika, kureva, ruzivo rwechitendero, rwakasimudzirwa zvikuru. Zvinopfuura uye pamusoro pepfungwa, simba rehuropi hwevanhu. Hachigoni kutongochinjwa nomunhu upi noupi panguva ipi neipi, uye iyi ndiyo revo yamashoko okuti, “Hapagoni kuva nechinjo murudzidziso.” Islam haina kurambidza kana kuganhura ruzivo runowanikwa kuburikidza nepfungwa; zvakadaro yatiraira kuidzidza pamwe chete neruzivo rwechitendero uye kushandisa zvayawana zvinofambirana neAhkâm-i-islâmiyya. Yakatiraira zvakare kuti tiite kuti ishandiswe kuvanhu uye kwete kuishandisa senzira yehutsinye, kurwadzisa nekuparadza. VaMuslim vakaita uye vakashandisa zvigadzirwa zvesainzi zvakawanda. Compass yakagadzirwa muna 687 [1288 AD]. Pfuti ine pfuti yakagadzirwa muna 1282 [1866 AD]. Iyo cannon yakagadzirwa muna 762 uye yakashandiswa naSultan Muhammed, mukundi. Islam inorambidza kudzidzisa uye kudzidza kwehunzenza, nhoroondo yenhema uye nhema pamusoro peIslam, iyo vavengi veIslam, vavengi vehunhu, vanoisa pamberi sedzidzo uye vanopa zita rekuti "zvidzidzo" kana "mabasa". Islam inoda zvinhu zvinobatsira uye zvakanaka kuti zvidzidzwe uye kurega kubva kune zvakaipa uye zvinokuvadza propaganda.
ChiIslam chitendero chinokurudzira bazi rega rega reruzivo, davi rega rega resainzi nemhando dzese dzekuyedza. VaMuslim vanoda sainzi uye vanotenda mukuedza kwesainzi. Asi, havagoni kunyengedzwa nokuchera nenhema dzevasayendisiti venhema, vanozviti masayendisiti.]
Vasingatendi vanoparadza uye vanoparadza maMuslim kana vachinge vakwanisa. Kana kuti, vanotsausa maMuslim munzira yavakagadzira.
Chokwadi, zvakanyorwa papeji yezana nerechipiri yemaminitsi omusangano wakaitwa naMasons muna 1900, kuti: “Hazvina kukwana kukunda vanonamata netemberi dzavo. Chinangwa chedu chikuru ndechokutsakatisa zvitendero.
Pachena uye nokusanyara vanoratidza ruvengo rwavo mumabhuku nekutaura kwavo. Vasina chavanoziva nezveruzivo nesainzi, vanotaura zvinhu zvemwana. Somuenzaniso, vanoti: “Vanhu vekare vakanga vasingazivi, vasina dziviriro uye vasina simba pamasimba omusikirwo, vaitenda muzvinhu zvokufungidzira. Pane munhu angatenda zvinhu zvisingaonekwi kana kuti zvinoitika here? Aya mazwi evasina chitendero anoratidza kuti hapana chavanoziva nezvenhoroondo. Mukufamba kwenhoroondo, vanhu vasina ruzivo muzana rega rega vaizvifunga sevakachenjera uye vakadzidza, uye vanhu vaiuya pamberi pavo sevasingazivi. Chifo chaHadrat Âdam, vakachinja ndokuramba marudzidziso anowadzanyurwa muzana ramakore rimwe nerimwe nokutaura kuti akanga ari mashoko avanhu vekare vasingazivi. Matauriro akadai anoitwa nevasingatendi anotorwa, uye anopindurwa muzvikamu zvakawanda zve Qur'ân al-kerîm. Semuyenzaniso, Allahu ta'âlâ anoti mushure mendima yegumi nenhatu yeSurah Al-Mu'minûn: “Havana kutenda Hadrat Nûh (Noah), naizvozvo takavanyudza mumvura. Kune vanhu vatakasika mushure mavo, takatumira Muporofita kubva pakati pavo uye tikati, 'Namatai Allâhu ta'âlâ. Hakuna mumwe anganamatwa kunze Kwake. Itya kurwadzisa kwake!' Vazhinji veavo vasina kuteerera, avo vakanga vasingatendi mukumuka kwevakafa, uye zvakadaro vatakapa maropafadzo mazhinji enyika, vakati kune vamwe, 'Muporofita uyu anodya uye anonwa semi. Kana ukatenda mumwe munhu anoda zvinhu zvakawanda sewe, uchanyengerwa uye ucharasikirwa. Muporofita anokuudzai kuti kana mafa uye mapfupa enyu aora uye ashanduka kuita guruva nevhu muchamutswa momuka kubva mumakuva enyu. Izvozvo zvinombobvira here? Zvose zviripo zviri munyika muno. Paradhiso neGehena zvose zviri munyika ino. Iyi ndiyo nzira yazvave uye iyi ndiyo nzira yazvinoenda. Hapana kumuka mushure mekufa.” Munyika dzechiKomonisiti, kuti vaparadze kutenda nehunhu hwevanhu, vadzidzisi muzvikoro nevakuru vemauto vanoti kuvakomana, vasikana nemasoja, “Dai Allah vaivepo, taivaona. Aitinzwa otipa zvatinoda. Ukandikumbira zvihwitsi ndinobva ndangonzwa wobva wakupa zvaunoda. Mubvunze, unoona haapindure. Zvino, Haapo. Vabereki vako havazivi. Dzakadzokera shure uye dzechinyakare. Vanodzokera shure. Asi, imi mune pfungwa dzakavhurika, pwere dzamazuvano. Usatongotenda mashura akadaro! Paradhiso, Gehena, ngirozi uye nyanzvi ingano.” Kupfurikidza nenhema dzakadaro, vanoedza kutsakatisa îmân yevaduku, tsika uye pfungwa yokunyara, izvo vakawana mumisha yamadzibaba avo. Vachinyengedza ava vana varombo, vanobayira vaduku nokuda kwezvishuvo zvavo zvisina maturo, mafaro, uye mihoro yakaipa. Nokutaura kuti, “Ndiani pasi pano akamboona Paradhiso neHero? Munhu haafaniri hake kutenda zvinhu zvisingaoneki.” Vanofumura chokwadi chekuti vanotevera nhengo dzavo dzekuona. Zvisinei, mhuka dzinoteverawo nhengo dzadzo dzekuona. Imâm-i Ghazâlî anoti: “Vanhu vanotevera kufunga. Nhengo dzemunhu dzekuona dzakaderera pane dzemhuka. Munhu haagone kunhuwidza sezvinoita katsi kana imbwa. Uyewo haaoni murima sezvavanoita. Uyezve, munhu angavimba sei nemaziso ake muzvinhu zvose nepo kakawanda uchenjeri huchiratidza kuti maziso haana kururama? Semuenzaniso, maziso, achiona zuva nepahwindo, angazviona sediki pane hwindo; asi chikonzero chinoti ihuru kupfuura nyika.” Ndinoshamisika kana vasingatendi ava vachiramba kufunga vachiti, “Tinotenda zvatinoona; zvingaita here kuti zuva rakakura kupfuura nyika?” Aihwa! Pano vanotendawo chikonzero sezvinoita maMuslim. Zvinoonekwa kuti vanhu vanosiyana nemhuka kuburikidza nekuita zvinhu zvenyika kwete maererano nemaonero avo, asi maererano nekufunga kwavo. Panzvimbo pokuti, “Hatitendi muzvinhu zvenyika inotevera,” uye nokudaro tichiramba tichitsamira pamitezo yokuona, sei vasingateveri chikonzero chavo nokudaro ndokukwira kusvika pamwero wokuva munhu panowo? Islam inozivisa kuti vanhu vachasikwa patsva munyika inotevera uye vachararama nekusingaperi, uye mhuka, mushure mekugadzirisa nhoroondo dzadzo, dzichaparadzwa. Nekuvimbisa vanhu hupenyu husingaperi, inovasiyanisa nemhuka. Asi vasingatendi ava vanoda kutorerwa hupenyu husingagumi semhuka. Nhasi, zviuru zvemishonga, midziyo yemumba, zvinhu zvemuindasitiri nekutengesa, zviridzwa zvemagetsi, uye zvombo zvinogadzirwa mumafekitari. Mazhinji acho anogadzirwa mushure mekuverenga kwakaoma uye mazana ekuedza anoitwa. Vanotaura here, kunyange nezvemumwe wavo, kuti yakazvisika? Kune rumwe rutivi, vanoti zvinhu zvose zvataurwa pamusoro apa zvakagadzirwa nekuziva uye nechido nemumwe mugadziri; nerumwe rutivi, vanotaura kuti mamiriyoni akawanda kwazvo ezvinhu nezvinoitika zvinoonekwa pazvisikwa zvipenyu nezvisina upenyu, uye zvitsva uye zvisingaoneki zvikuru zviri kuongororwa muzana ramakore rimwe nerimwe, zvokuti hatisati taziva zvimiro zvezvizhinji zvazvo zvichiri, zvakazvisika. Unyengeri uhwu hunogona kutsanangurwa sei kunze kwekunge huri husimbe hwakanyanya kana kuti hupenzi hwakajeka?
Mumwe mudzidzisi wekomunisiti muRussia akaudza vadzidzi vake panguva yechidzidzo chacho kuti, “Ndiri kukuonai. Munondionawo. Izvi zvinoreva kutaura kuti tiripo. Makomo ariko ariko nokuti tinogona kuaona, zvakare. Chimwe chinhu chisipo hachioneki. Zvatisingagoni kuona hazvigoni kutaurwa kuti chiriko. Mashoko angu anobva muruzivo rwedu rwesayenzi. Munhu akadzidza uye anofambira mberi anotsamira pazivo yesayenzi yokuti Musiki wacho ndiye mugadziri. zvomusiki hazvienderani nesayenzi. Achikumbira mvumo yokupindura, mumwe mukomana wekuTurkoman akati, “Uri kutaura nenjere dzako here? Mudzidzisi haana kukwanisa kupindura mashoko aya ndokumudzinga mukirasi mushure mekunge amurova zvakaipisisa neruvengo rwakabva mukukundwa. Mukomana haana kuzoonekwa zvakare.
Source: Endless Bliss (Se'âdet-i Ebediyye) naHüseyn Hilmi Işık, Nineteenth Edition, Hakikat Kitabevi, 20014
