• Turkey
  • Arts & Culture
  • pisinisi
  • Faʻatau
  • Manatu
  • taaloga
  • Mafaufauga ma Tusitusiga
  • Turkestan
  • lalolagi
Aso Tofi, Iulai 16, 2026
  • Saini i Totonu
Turkey Tribune
  • Turkey
  • lalolagi
  • pisinisi
  • malaga
  • Manatu
  • Turkestan
Leai se Aafiaga
Tagaʻi i Taunuʻuga Uma
  • Turkey
  • lalolagi
  • pisinisi
  • malaga
  • Manatu
  • Turkestan
Leai se Aafiaga
Tagaʻi i Taunuʻuga Uma
Turkey Tribune
Leai se Aafiaga
Tagaʻi i Taunuʻuga Uma

Angela Merkel: O se tamaitai malosi

TT Lomiga Igilisi by TT Lomiga Igilisi
Aperila 15, 2021
in Archive
Taimi Faitau: 11 min faitau
A A

Mo se tamaitai o loʻo vaʻaia i le lalolagi atoa o se amio pulea, na tuʻuina atu i le aʻoaʻoina o ana paaga Europa i le mataʻutia o le malemo i aitalafu, o le mea e sili ona ofo ai Angela Merkel o lona uiga malie. E lē o se mea e te faatalitalia mai i le pule o Siamani pe a ia faafeiloaia oe i le faitotoʻa o lona ofisa i se faatalofa e pei o se pisinisi ma savali atu ma le poto i se laulau faigaluega, ma gugutu e na o se ipu kofe e avatu i ana malo.

O le saienitisi muamua - o le afafine o se faifeau Porotesano, na ola aʻe i lalo o pulega faa-Komunisi i Siamani i Sasaʻe, o le ua pulea nei e le gata i faiga faaupufai i totonu o lona atunuu ua toe faatasia ae faapea foi ma le puleaina o faalavelave a le EU - e malu ma pulea. E mafaufau lelei o ia a o leʻi taliina fesili, ma fua i ana upu uma.

I atunuu e pei o Eleni, Potukale ma Sepania i le itu i saute o Europa, lea o loʻo tuʻuaʻia ai le pule sili o Siamani, o loʻo tuʻuaʻia o ia e le au faʻataʻitaʻiga ita o se Nazi. Ae i Europa i matu o loʻo faʻaaloalogia o ia i le tele o atunuʻu - e aofia ai tuaoi Farani - i luga atu o latou lava faipule faʻapolokiki, e tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei.

E foliga mai na te le matauina i soo se itu. Ua taʻua o ia o le Machtfrau i Siamani - o se tamaitai malosi - ua mafai ona oʻo i le pito i luga o se tagata ese i se lalolagi e pulea e tama tane, aveese uma ana fili i luga o le ala ma o lea ua fiafia i tulaga lauiloa i luma atu o se isi lava faipule. i le laueleele. Peitaʻi e na te lē taʻu maia ni vaaiga tetele, ma e lē faia foʻi ni faamatalaga tau faalogona.

O lana fa'aaliga sili ona fiafia i ai o le "laasaga i lea laasaga". “E leai se isi mea” o le isi lea. Ma mo le tolu tausaga ua tuanaʻi, o lana faʻaupuga: "Afai e paʻu le euro, o le a toilalo Europa." O le faʻaleleia o le faʻalavelave i le eurozone ua avea ma maʻa o lana galuega faʻapolokiki atoa. Ose lu'itau fa'asolopito, ae na te taulimaina ose fa'afitauli fa'asaienisi fa'avae e tatau ona fo'ia, fa'ama'a'a ma faifai pea. "E leai se bazooka tele," na ia finau mai ai, ina ua valaau ma le le atamai David Cameron, palemia Peretania, mo se tasi. O le faʻafitauli o aitalafu na tele tausaga e faʻaalia, ma e tele tausaga e foia ai, o lana tala lea. “Laasaga ma lea laasaga”.

Sa faamatalaina o ia i se talaaga i le vaiaso talu ai i le itu tauagavale o le mekasini Der Spiegel - e le o se tagata e sili ona faamemelo i le au faipule faapolokiki - o le "leai se mea-o-mea moni". E fetaui ma lona ata fa'alaua'itele, e fa'aofuina i taimi uma i le tu'ufa'atasiga tutusa o blazers lanu fa'amau ma ofuvae. Na te le gauai tele atu foi i teuga.

Ae o laina talie o loo siomia ai ona mata ua faailoa mai ai se faaosoosoga faifaipea e vaai i le itu malie o le olaga.

. . .

I totonu o lona ofisa, o loʻo vaʻavaʻai atu i se sikuea matagi i le Reichstag i le ogatotonu o Perelini, ou te faamalo atu i le pule i lona toe filifilia o se taitai o le pati e lana Christian Democratic Union - ma toetoe lava 98 pasene o le palota i le fonotaga faaletausaga a pati i Hanover.

Sa manaia tele ma e lei mafaufauina, o lana tala lea. Leai, sa le'i maasiasi o ia. Sa “faateia” o ia.

Ae ina ua ou fautua atu e toatele le au faipule e fefefe ia latou fonotaga a le pati ma o le a faia soo se mea e aloese ai, sa ia toe foi vave mai e pei o se moli: "Ia, e faigata tele pe a avea oe ma taitaifono o le pati." O se vaaiga sa'o lava mai na mata efuefu manino, ma le fa'ailoga o se 'ata'ata.

O lana aga malie e mafai ona ulavale. E tusa ai ma i latou e sili ona iloa lelei o ia, o ia o se faʻataʻitaʻiga atamai, fiafia e ave ese (faʻatasi) isi faipule ma taʻitaʻi o le lalolagi na te iloa, e pei o Nicolas Sarkozy, sa avea muamua ma peresitene Farani, poʻo Barack Obama.

"E matua mago lava lona uiga malie," o le tala lea a le tusitala o lona talaaga o Margaret Heckel. "I se tulaga faalilolilo, e mafai ona matua malie. E mafai ona ia faafiafiaina se potu atoa na o ia.”

E mafai foi e Merkel ona faʻaogaina lona lagona o le faʻavalevalea i le faʻaleagaina o aʻafiaga. I le tausaga na teʻa nei, ina ua fesiligia o ia i se fonotaga a le au tusitala i Brussels pe na te "faatuatuaina" Silvio Berlusconi, o le palemia Italia, e leai sana tala, ae na ona tepa aʻe ona mata i le taualuga. Sa ia faliu atu ma se ataata le fiafia ia Sarkozy, i ona tafatafa, o le na ata - ona ia tuuina atu lea o se tali faʻaeteete faʻalapotopotoga. Na faamavae Berlusconi i le ono aso mulimuli ane.

E leai se tasi e finau malosi o Merkel o aso nei o le faipule sili ona malosi i Europa. O le mekasini a Forbes na faatoa taʻua ai o ia o le lona lua o tagata sili ona malosi i le lalolagi, ina ua mavae Peresitene Obama. E fetaui lelei lona fa'aleagaina o ia lava. I le avea ai ma ulu o le malo o le tamaoaiga tele i Europa, e masani lava ona maua ai se mamafa i ana faaiuga, o lana tala lea. Ae na te le manatu mamafa tele i ia faiga palota. E le talafeagai i latou i ana faiga faaupufai, o lana tala lea, ma toe ata.

Faatasi ai ma Barack Obama ma isi taitai o le lalolagi i le fono a Nato i Chicago ia Me

Ina ua mavae le fitu tausaga i le tofi o le pule Siamani, ma le 12 o le taitai o le Christian Democratic Union, o Angela Merkel o loo i le maualuga o lona malosi. O ia o le tamaitai muamua na umia se tasi o na galuega, i le maofa faifaipea o alii ua ia mauaina i le faagasologa. O ia foi o le ta'ita'i lona lua e sili ona umi ona tautua i le Iuni a Europa, ina ua uma Jean-Claude Juncker o Luxembourg.

"E le malamalama le lalolagi Anglo-Saxon ia te ia, ma e leʻi taʻua lava o ia o se taunuuga," o le tala lea a Peter Ludlow, tusitala o le European Council i Brussels. "Ae ua iloa malie e tagata ua leva ona i ai o ia, ma toso uma manoa."

E le na o le poto masani o le mealilo lea o lana faatosinaga. “E fesoasoani pe afai o oe o le tagata e sili ona atamai i le laulau, ma e sili atu foʻi le sili ona saunia,” o le tala lea a se amepasa sinia muamua i Europa. O se uiga lelei lena na ia fa'asoa ma Margaret Thatcher, o se uso a saienitisi (Baroness Thatcher su'esu'e kemisi, Merkel su'esu'e le fisiki). Peitaʻi e lē fiafia le pule o le ʻaufaigaluega i ia faatusatusaga. E itiiti ifo lona manatu fa'asao, ma sili atu le fa'asa'o, nai lo lona muamua Peretania.

Na fanau Merkel i Hamburg, Siamani Sisifo i le 1954, o le afafine matua o Horst ma Herlind Kasner. O lona tama na sau mai Perelini, o lona tina mai Silesia, i le mea ua taʻua nei o Polani. Ae na talosagaina lona tama e siitia mai le kapitalista i sisifo i le komunisi sasaʻe ona o le le lava o faifeʻau iina. O lona afafine na o le ono vaiaso le matua.

O lona tausia aʻe i sasaʻe, ma ana aʻoaʻoga faasaienisi, o elemene ia e lua e ese ai o ia, ma manuia ai, o se faipule. “E matua masalosalo lava o ia,” o le tala lea a Heckel. “Masalo e mafai ona toe maua i tua i lona talaaga o se Siamani Sasae. O le ola aʻe i se pulega malosi, o mea e talanoa ai tagata i le na o i latou i o latou fale sa masani ona matuaʻi ese mai mea na fai i luma o tagata.”

E oo mai i le taimi nei, o loo tausia pea e le pule o lona olaga patino e faapea: faalilolilo. Ioe, sa faatosinaina o ia e lona tama ma lona tina, o lana tala lea ma le maasiasi. O i tatou uma lava. Ae na te le manatu o faatosinaga a lona tama o se mea taua. Sa ia maua lona uiga malie mai lona tina. O le mea e sili ona ia manatua e uiga i le olaga faaleaiga o le tuufaatasia lea o le galuega ma le aiga i se nofoaga e tasi. E lei tuua e lona tama le fale mo le ofisa. O talanoaga a tagata matutua semanu o se vaega tele o le olaga o tamaiti. O le laufanua gaogao, vaituloto o le Uckermark, i tafatafa o Templin, o loʻo i ai pea i le mea e sili ona ia lagona i le fale.

I le aoga e masani lava ona maualuga o ia i le vasega ma manumalo i faailoga mo le gagana Rusia. Na auai o ia i le Freie Deutsche Jugend - le liki a le autalavou komunisi. Mo nisi conservatives i lana lava pati, o loʻo tumau pea le mafuaʻaga o masalosaloga e oʻo mai i le aso.

I le 1977, i le 23 o ona tausaga, na faaipoipo atu ai o ia i se uso aʻoga, o Ulrich Merkel, ma siitia atu i Perelini i Sasaʻe, ae na malepe le faaipoipoga i le 1981. Sa ia tausia pea lona igoa, e ui sa la faatasi ma lana tane o loo iai nei, o Joachim Sauer, talu mai le 1984. .E leai ni a la fanau, ae e toalua ona atalii matutua mai lana faaipoipoga muamua. O ia o se quantum chemist ma polofesa, ae e seasea ona faaali mai i galuega ma lona faletua, e ui ina la auai uma i le tausamiga musika Wagner i Bayreuth i tausaga uma, ma faia ni tafaoga i Tyrol.

Fai mai se tasi o faufautua vavalalata a Merkel, o le fiafiaga sili o le galulue faatasi ma le pule o lona manaʻo e malamalama i faʻafitauli faʻavae - ae le naʻo mea e tatau ona ia iloa e ola ai i se isi vaiaso i faiga faʻapolokiki. E mata'utia fo'i o ia e galue malosi, fe'au fe'au a'o le'i faia le 'aiga o le taeao ma pe a uma fo'i le 'aiga o le afiafi. E masani ona va'aia o ia o fememea'i i totonu o lana ato e su'e lona lima (Siamani mo se telefoni fe'avea'i) i le ogatotonu o felafolafoaiga a Bundestag.

Ae mo mea uma e iloa e uiga ia te ia, o Angela Merkel o loʻo tumau pea se faʻalavelave, i Perelini ma Brussels.

. . .

O le a le mea lilo a lenei faipule e tatau ona ola ma le taʻuleaga faifaipea o ia o se tamaitai e leai ni tuʻinanau faʻapolokiki? O le fesili lea a Berthold Kohler, le tusitala ma le faaaloalogia o Frankfurter Allgemeine Zeitung, ina ua uma lana toe filifilia manumalo i le fonotaga a le pati i Hanover.

O le fesili e manino lava le faʻafefe Merkel. E pule lava le au matau e filifili mo i latou lava, o lana tala lea. Soʻo se tasi e mafai ona iloa poʻo a ana "autu" faʻapolokiki: na te le faʻaaogaina le upu "tuinanau". O le luʻitau o le lalolagi atoa e tasi, ma le manaʻoga mo le faʻatauvaʻa - aemaise lava i Europa - e faʻafetaui ai.

Ua amata ona ia tautala, ma toe tepa i tua i lena taimi uiga ese ina ua paʻu le Pa o Perelini i le 1989. “O le iʻuga o le taua malulu sa iai se aafiaga tele i loʻu olaga. Na faailogaina ai le manumalo o le saʻolotoga i faiga sauā.” O le mea tonu lava na ia vaʻaia i le paʻu o pulega faʻa-Komunisi i le German Democratic Republic lea na faʻavaeina ai ona mafaufauga talu mai lena taimi. "Na matou molimauina i le GDR ma le faiga faʻaagafesootai atoa o se tamaoaiga e le o toe faʻatauvaʻa ua faʻafitia ai le manuia o tagata ma iʻu ai ina oʻo atu i le le mautonu tele."

Pe o le māfuaaga lenā na alu ai o ia i faiga faapolotiki? E le sa'o. E le'i avea lava o ia ma se tagata malosi tele i le "gaioiga sivi" lea na soloia ai le pulega faa-Komunisi. Ina ua alu ifo le Pa, sa alu o ia i le sauna. E tusa ai ma lana lava tala, ina ua ia oo atu i le ofisa o le pati o le Democratic Awakening (o se tasi o gaoioiga e sili atu ona le mautonu a le ekalesia na fausia i lena taimi), sa ia faʻaaogaina o ia lava e ala i le fesoʻotaʻi atu o latou komepiuta. E leai se isi na mafai ona malamalama pe faʻafefea ona faʻaogaina komepiuta i sisifo ma komepiuta i sasaʻe.

Na alu o ia i faiga faaupufai, o lana tala lea, ona sa ia talitonu o Siamani i sasae e manaʻomia le tele o tagata i totonu o le palemene e leʻi auai lava i faiga faaupufai. Sa faagaeetia foi o ia i le aafiaga. “Sa ou iloa o se mea fiafia le avea ma sui o le uluai palemene o se Siamani toe faatasia. O le avea ma se sui filifilia saoloto o le German Bundestag, atonu o le faia o se tautalaga, o se laasaga tele mo au. Ou te leʻi mafaufau i lena taimi e uiga i mea e ono mulimuli mai.”

E mautinoa lava e le'i moemiti o ia e avea ma pule Siamani. Na ofoina atu ia te ia se galuega laiti i le kapeneta e Helmut Kohl, le pule, o le sa sailia foliga i sasae, ma taʻuleagaina o ia o "das Mädchen" - le teine. Na te le'i manatu sese, aua sa masani o ia i le fautasi tama i sasae, na ia fai mai ai. E tusa ai ma le tala a Gerd Langguth, o le isi Merkel biographer ma le polofesa o faiga faaupufai i le iunivesite o Bonn, na taʻu atu e Merkel i se uo i lena taimi: "Ou te faamoemoe ou te le mauaina lena galuega mataʻutia a tamaitai." Sa ia faia: sa avea o ia ma faifeau mo tamaitai ma talavou. “E leʻi fiafia o ia,” o le tala lea a Langguth.

I lena taimi, i le avea ai o se Siamani Sasae, atonu na ia iloa e leai se manaʻoga mo se "faiga faavae a tamaitai". A uma mea uma, i le GDR, 89 pasene o fafine matutua sa faigaluega, faʻatusatusa i le na o le 55 pasene i sisifo. Talu mai lena taimi, na mafatia ai Merkel i le moliaga o lona le fiafia i se faiga faʻavae e sili atu le faʻamalosi a tamaitai. I masina talu ai nei, sa matua faitioina ai o ia e tamaitai - i lana lava pati ma le itu teteʻe - a itiiti mai e lua itu: mo le tetee i se taumafaiga a le EU e setiina se vaega faaletulafono mo tamaitai faatonu o kamupani; ma mo le faʻamaoniaina o se gaioiga faʻasao e le Bavaria-based Christian Social Union - tuafafine-party o lana lava CDU - e faʻalauiloa ai se faiga sili atu o alauni o tamaiti mo tina e nonofo i le fale ma a latou fanau.

Ua teena e Merkel ia faitioga, ma faʻafefeina le tele o fuafuaga, e aofia ai le faʻamautinoaina o se nofoaga pepe mo tamaiti uma ei lalo ifo o le tolu, e tatau ona faia ia Aukuso a sau. Aisea la na ia tetee ai i se fuafuaga a le palemene a Europa e taofia ai le tofiaina o se tamaloa - Yves Mersch o Luxembourg - i le pulega o le European Central Bank? E leai se tamaitai e toʻatasi i luga o le laupapa, poʻo luga o le pulega a le ECB.

"O loʻo i ai i Mersch agavaa e manaʻomia vave e le ECB," o lana tala lea. Aisea e tatau ai ona lafoai o ia ona e le o se tamaitai? “I Siamani, o le sui-peresitene o le Bundesbank o se tamaitai, e pei foi o le ulu o le Federal Financial Supervisory Authority. O nei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai ua leva ona nofoia e tamaitai tulaga maualuga, ma o le tele o mea e tatau ona mulimuli i o latou tulagavae." O le mea moni, na ia taʻutino mai pe a faʻatūina le supavaisa faletupe fou a Europa - o se vaega o le iuni faletupe a Europa, o loʻo faʻatalanoaina pea e minisita o tupe a le EU - o le a tele atu galuega maualuga mo tamaitai.

O le tali e le o le setiina o ni vaega faaletulafono, o lana tala lea, ae ia siitia le tele o tamaitai i tulaga tulagalua ina ia latou sauni e laa i luga i galuega maualuluga, aʻo leʻi faʻateʻaina le numera o tamaitai failautusi a le setete - minisita laiti - ia te ia lava. malo: ono pe fitu, lea sa i ai muamua e leai se tasi.

I le isi mataupu tele o faiga faʻavae a fafine i Siamani - pe faʻatulaga tulafono poʻo le ofo fua mo tamaitai i luga o komiti a kamupani - Merkel e foliga mai o loʻo suia lona tulaga. I le fonotaga a Hanover na ia tautino mai ai ua amata ona le toe onosai i le leai o se gaioiga ofo mai le vaega tumaoti. Afai latou te le vave tali mai, o lana tala lea, e tatau ona i ai se tulafono.

O le au faitio a Merkel e vaai i lona le mautonu i mataupu e pei o faiga faavae a tamaitai o se faailoga masani o lona leai o ni talitonuga faapolokiki loloto, faatasi ai ma se lagona malosi e taofia ai o ia mai le sipelaina o le tele o auiliiliga o faiga faavae ae na te lei iloaina e mafai ona tuuina atu. Kurt Lauk, taʻitaʻifono o le CDU business council, ua leva ona taʻusalaina lona musu e faʻamatala manino ana faiga faʻavae (ma tuʻinanau), aemaise lava i lana faʻafitauli-pulea o le Eurozone. “I totonu o Europa, e le mafai lava ona mautu. O lona malosi ma lona vaivaiga,” o lana tala lea. “Na te le faamatalaina le mea e fia alu i ai, ae na te tuleia i tua o vaaiga i le itu saʻo. E leai la se tasi e talitonuina.

"Na ia tuleia Europa i totonu o se polokalame toe fuataʻi fausaga e leʻi tupu muamua, ae i le taimi lava e tasi e leai se vaʻaiga i le mea e alu i ai. O le a fuaina o ia i le faaaliga.”

Ae o le auala tonu lea a Merkel i lea laasaga ma lea laasaga e taofia ai le faʻalavelave i le Eurozone lea e foliga mai e apili ai tagata palota Siamani ma e ono fesoasoani ia te ia i le isi palota tele ia Setema. “E sili ona taulamua o ia i faiga palota ona o ana faiga faa-Europa,” o le tala lea a se amepasa Europa i Perelini. "E mafai e ia ona avea uma ma tagata Europa, ma o loʻo vaʻaia le puipuia o mea e fiafia i ai Siamani. O le mea lena e mana'o ai tagata palota Siamani. Mai le va'aiga palota, na te mana'omia le fa'afitauli o le sone euro e fa'aauau ai.

Faʻafetai i le lauiloa o Merkel i le fale, o lana pati o loʻo tamoe pe tusa ma le iva 'ai i luma o le itu teteʻe autu Social Democrats. I le tulaga o le taʻutaʻua patino, 60 pasene e fiafia ia te ia, faasaga i le 48 pasene mo lana luʻitau autu, Peer Steinbrück.

Ae o Merkel e leai se paaga faʻapitoa faʻapitoa: o le FDP saoloto o loʻo i lalo ifo o le 5 pasene, o le pito maualalo e manumalo ai i soʻo se nofoa i le Bundestag. O lea e ono faamalosia ai o ia i se "coalition tele" ma le SPD, poʻo se soʻotaga e leʻi faʻataʻitaʻia ma le vaega Green. O le a faigata uma. Merkel e le faʻamalo atoa.

O lo'o ia iloa lelei o faiga fa'apolokiki a Siamani e fa'atatau i le autasi ma le fa'atupu fa'atasi. O se tasi lena o mafuaaga na ia aloese ai mai le vave tuuina atu o ia lava i faiga faavae atonu e le mafai ona ia tuuina atu. E ita tele, ae aoga. Na ia aʻoaʻoina mai ia Helmut Kohl e "nofo i fafo" felafolafoaiga e le gata seʻia oʻo mai se maliega.

“O le felagolagomaʻi lautele e taua tele i tagata i Siamani. O la tatou faiga feterale o lona uiga i Siamani e tufatufaina atu agavaa i le va o le feterale ma le Länder [le 16 feterale setete]. E ui lava o nisi taimi e faigata ai faiga faʻapolokiki, ae o se tasi foi o malosiaga o lo tatou atunuu, o le mafai lea ona maua ni fofo lelei mo faʻafitauli, ma mo Siamani, i luga o laina pati.

O se faiga o lona uiga e le otometi ona vaaia vaega faaupufai o le fili, aua e mafai ona iu i taimi uma o ni paaga talafeagai. Mai le GDR, na ia aʻoaʻo ai e faʻafefe ona lagona i totonu, o le tala lea a Gerd Langguth, ma na tuua ai foi o ia ma se le fiafia tele i soʻo se ituaiga.

E i ai sana li'o vaapiapi o tagata maufaatuatuaina moni, e ta'ua ma le mata'utia e le au fai fa'asalalauga (tane) o "tolauapiga a teine". O sui sili ona taua o Beate Baumann, o le ulu o lona ofisa tumaoti talu mai le 1992, ma Eva Christiansen, sa avea muamua ma failauga CDU, ma ua avea nei ma faufautua autu.

E talitonu Margaret Heckel o le talaaga o le pule o se saienitisi o le mea lea e ese ai o ia i ona uso a faipule. “E mafaufau atili o ia i luma ma galue po o le a le filifiliga, e sili atu nai lo isi faipule. E matua taumafai lava e saunia mo filifiliga uma e mafai. Ou te le iloa ni alii faipule e galulue faapenei.”

Fai mai le pule o lo'o fiafia pea o ia i faiga fa'apolokiki. O le a le mea malie e uiga i polokiki? “Ua le iloa i le taeao po o le a le mea e tupu i le afiafi. O le mea moni o mea tutupu o loʻo faʻafeiloaʻi pea oe ma tulaga fou. E te feiloai i tagata fou i taimi uma, ma ou te matua fiafia lava i tagata. Pau lava le mea sa masani ona ou le fiafia ai i le avea ma se saienitisi o le le tele o avanoa e talanoa ai i isi i le aso.”

O le isi ana naunauga i faiga fa'apolokiki o le "fo'ia o fa'afitauli... ma le loto lelei, ma sina fatufatuga".

O Angela Merkel o loʻo vaʻaia pea o le "teine ​​mai sasaʻe" e le tele o tamaloloa na masani ona pulea lana pati. O ia o se tagata ese e le'i galue lava i luga i le faiga o pati. E leai sona faavae. “E faaaloalogia o ia, e le alofagia,” o le tala lea a Langguth. "O le aso na te faia'ina ai i le avea ai ma pule, atonu o le a vave ona tuliesea o ia e avea ma taitai o le pati."

Ae mo le taimi nei, o ia o le Machtfrau, ae o loʻo i ai se lagona malosi o tapulaa o lona malosi. “O le malosi e fua faatatau i faiga faaupufai a Siamani,” o lana tala lea. “E faavae mea uma i le malosi e faatalitonu ai isi. E tatau ona ou faatalitonuina pea tagatanuʻu, laʻu pati ma aʻu paaga faʻatasi."

O le isi lea mafuaʻaga e ala ai ona lelei tele o ia i faiga faʻapolokiki a Europa. E le fiu o ia, ma e le manatu i se fa'aletonu o se toilalo.

(CNN International)

pine: SiamanimerkelTurkey
Post Talu

25 taaloga pito i luga ole 2012: 25-21

Post sosoo

Vaaiga o Westernization ma Civilization Mai le Vaaiga a Atatürk

TT Lomiga Igilisi

TT Lomiga Igilisi

Post sosoo

Vaaiga o Westernization ma Civilization Mai le Vaaiga a Atatürk

Fa'amolemole login auai i talanoaga

Avea ma se Columnist!

Fa'asoa atu lou leo ​​ile TT

  • Turkey
  • Arts & Culture
  • pisinisi
  • Faʻatau
  • Manatu
  • taaloga
  • Mafaufauga ma Tusitusiga
  • Turkestan
  • lalolagi
Turkey Tribune

© 2026 Turkey Tribune. Taofia aia tatau uma

Turkey Tribune - Leo Faavaomalo a Turkey

  • E uiga i Tatou - CHG
  • faalauaiteleina Faiga Faavae
  • Faafesootai matou
  • faʻailoa
  • Tusi Mo Matou
  • Tusi Loloto

Mo nisi fa'amatalaga

Maliu mai!

Ulufale i lau tala i lalo

Manatua Faagaloina?

Toe aumai lau faʻaupuga

Faamolemole ia ulufale mai i lou igoa ole tuatusi poo le imeli ile toefaʻiina o lau palakalafa.

ogālāʻau I
Leai se Aafiaga
Tagaʻi i Taunuʻuga Uma
  • Turkey
  • Arts & Culture
  • pisinisi
  • Faʻatau
  • Manatu
  • taaloga
  • Mafaufauga ma Tusitusiga
  • Turkestan
  • lalolagi

© 2026 Turkey Tribune. Taofia aia tatau uma

Lau tusiga