O le talatuu a Aikupito o Coptic Kerisiano o loʻo faʻaalia foi e ala i se fesoʻotaʻiga loloto ma lautele ma aganuu a Pharaonic e faʻamaonia e ala i mea tutusa i faatufugaga ma gagana.
O faʻatusatusaga o le aofaʻi o Copts o loʻo nonofo i totonu o Aikupito e eseese i le va o le 10 ma le 20 pasene, e faʻatatau i, e pei ona taʻua e Epikopo Angaelos, le epikopo aoao o le Coptic Orthodox Church i Peretania, "po o ai lava e te filifili e talitonu i ai." O lenei le mautonu e mafua ona o le feitagai i le va o le toatele o Mosalemi ma vaega toalaiti Kerisiano, ma o tagata i itu uma e lua e manatu faatauvaa ma soona manatu i fuainumera. Ae o le mea e mafai ona mautinoa, o le Copts o se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia ma e le mafaaseseina o loʻo faia se taumafaiga e taofi lo latou faasinomaga.
O le Coptic community i Peretania e tusa ma le 20,000, e le aofia ai le 5,000-10,000 Copts o loʻo pipii i le British Orthodox Church, ma o loʻo faʻasalalau i latou i totonu o nuʻu lautele i Peretania. O le au mai fafo Coptic nuu i Peretania na matamata ma le manava manava a o le Arab Spring ma mulimuli ane tetee ma vevesi faaupufai na tupu i totonu o Aikupito. Na latou fefefe i aafiaga umi o le fouvalega; o lona uiga, o le a feagai Kerisiano Aikupito ma le faateleina o sauaga ona o amioga a tagata faatupu vevesi ma le solia o le tulafono ma le faatulagaga lelei. O le matafaioi muamua a le fouvalega o le tuufaatasia o Kerisiano ma Mosalemi i lalo o le tasi fu'a a Aikupito o le “faasinomaga fou faatoa maua” ua amata nei ona malepe, finau mai Epikopo Angaelos. O le si'itia o sauaga fa'alotu o lo'o tu'ua'ia i luga o le fa'asolopito iloga a le Usoga a le Muslim, o se pati fa'apolokiki e loloto a'a fa'a-Islam, fa'apea fo'i ma fa'aupuga tuto'atasi. O le mea lea e faʻamaonia ai o le sui tetee o Ahmed Shafik na maua le 75 pasene o palota i le au palota na ave faʻatagataotauaina i le Iunaite Setete, o le tele lava o tagata mai fafo Coptic community.
O lenei vevesi ua tuua ai le Coptic Christian community i Peretania ua matua popole lava, e fai atu sina mea itiiti. Na faailogaina e Epikopo Angaelos le uluai tausaga o le tetee i se faasologa o tatalo mo tagata na maliliu i le taimi ma talu mai le fouvalega, valaau mo le lotogatasi ma le faamutaina o sauaga. E ui ina “leai se malaga tele” o Kerisiano mai Aikupito, e le pei o isi atunuu i Sasaʻe Tutotonu, ae o feteʻenaʻiga faifai pea e mafai ona tuliesea ai le tele o Kerisiano mai Aikupito i nuu tetele i le lalolagi, o le tala lea a Angaelos. E oʻo lava i totonu o nuʻu taʻitasi i fafo, o le Coptic community na feagai ma faʻailoga tagata. O nisi o ekalesia Coptic i Europa na maua ni taufaamataʻu i le maeʻa ai o le osofaʻiga a Alexandria i le 2011, ma faʻaosofia ai le fefe i osofaʻiga faifaipea, e ui lava o nei faʻamataʻu e leʻi faʻavaeina. E ui lava i lea, e ono vaaia e Peretania le tele o tagata mai Coptic i le lumanaʻi, pe afai o loʻo faʻaauau pea ona avea sauaga faʻalelotu e faasaga i Kerisiano. I se faatalanoaga ma Sunday Zaman, na talanoaina ai e Epikopo Angaelos nei mataupu faatasi ai ma le tele o isi autu.
I le masina o Me 2011 na e fai mai ai, "I le Arab Spring poʻo o tatou lava olaga faaleagaga, o le mea e sili atu le taua nai lo le faʻatoʻilaloina o le pule sauā o le taofimau lea i lo tatou saolotoga fou maua." E silia ma le tausaga mulimuli ane, e faapefea ona e talitonu o le mea moni i Aikupito e faatusatusa i lenei faaaliga?
E mautinoa lava e iai se suiga i Aikupito. Ua i ai se suiga i le pulega; e iai se suiga i le mafaufau. Ou te manatu e vave tele ona iloa le taunuuga moni o le fouvalega aua, e ui o loʻo i ai faʻaaliga vaaia o le faatemokalasi, e leʻo naʻo le faatemokalasi. E leai se matou palemene i le taimi nei. Ua faataape le palemene. E le'i iai se matou kapeneta atoa. E i ai le matou peresitene ma o loʻo ia faia pea le malo ma le pulega o loʻo siomia ai o ia. Sei vagana ua tatou vaai i se pulega atoatoa, ma se malo o loʻo galue atoatoa, ou te manatu naʻo le taimi lena e mafai ai ona e faia tonu faʻaiuga pe o mea na manaʻo ai tagata ua taunuu. O le manaoga o tagata o le manino, faamaoni, faamaoni, o se faigamalo e i ai le manuia o tagata nai lo o latou lava manuia, o se malo e i ai le manuia o le atunuu. Ma mo lena, e tatau ona tatou faatali ma vaai.
E te talitonu o le tulaga faʻapolokiki o loʻo i ai nei i Aikupito e tumau?
Ou te manatu o le tulaga faapolokiki o loo i ai nei i Aikupito o loo vaivai pea. E le'i mae'a, e le'i fa'atutu atoatoa. A mae‘a loa ona fai, ona tatou vaavaai lea pe tumau pe leai, ae o le tulaga o loo iai nei, e pei ona ou fai atu, e leai se palemene, e leai se kapeneta, e leai se pulega atoatoa, o le mea lea e mautinoa lava e le o tumau i le tulaga lea. aua o le atunuu i totonu o le malo e sili atu nai lo le peresitene, ae ua taʻitaʻia aʻu e talitonu, ua taʻitaʻia i tatou uma ia talitonu, o le mea lea o loʻo i ai i le faagasologa, ma ou te manatu e faʻatumauina lena mea, e tatau ona manino, e. e tatau ona tali atu. E tasi le mea na tatou le maua i le pulega talu ai o le tali atu, ma pe o le isi 30 tausaga pe tolu tausaga, ou te le manatu o le a filemu tagata Aikupito e pei ona latou i ai ma o le a latou taʻua soʻo se malo e tali atu.
E te talitonu o le Arab Spring ua faʻateleina pe faʻaitiitia ai feeseeseaiga faʻalotu i totonu o Aikupito?
Ou te manatu i le amataga o le fouvale na fausia ai se lagona o le lotogatasi. Ma afai e te manatua na faaaliga matagofie i Tahrir Square, lea sa i ai le atunuu atoa: Kerisiano, Mosalemi. E te le'i va'aia se mea vagana ai fu'a a Aikupito o talotalo. Sa ou i ai lava au iina. Na ou alu i le amataga o Fepuari 2011, ma o se lagona o se faasinomaga fou o le atunuu, o tagata o tutu faatasi, o tagata fiafia faatasi. E leʻi umi talu ai, o le mea e leaga ai, na amata ona malepe le tulafono ma le faʻatonuga, fou na maua osofaʻiga i lotu eseese ma faʻalapotopotoga Kerisiano. Na'o nai aso ua tuana'i ua tele atu na mea. Ou te manatu e vaavaai tagata mo le taitaiga. Afai e alu se tasi ma fai se solitulafono, ae le oo i le faamasinoga, o le a toe faia foi lea solitulafono. ‘Āfai ‘ou te alu e osofa‘i se lotu, ‘ae lē ta‘usala ‘iā te a‘u, ‘ona ‘ou osofa‘ia lea o le isi lotu. E faapena foi i se faletapuai [ma] se sunako. Ma ou te manatu o le faafitauli talu mai le fouvalega, e leai lava se tali atu. Sa fai a matou falesa e sasaina, sa susunu a matou falesa, sa fasiotia foi le au Kerisiano, sa susunu nuu, ma toeititi lava tutusa ma le taimi muamua. E leai se tasi na aumai i le faamasinoga, leai se moliaga, ma o lea e leai se faamasinoga tonu.
O le ā le sao e tatau ona faia e lotu i faiga faapolotiki, aemaise lava i faiga faapolotiki a Aikupito?
Ou te manatu o se fesili mamafa tele lena, i le va o lotu ma polokiki. O le mea moni e le tatau ona i ai se sootaga vavalalata i le va o lotu ma polokiki i le faia o faaiuga. Ae o le lotu ma le faatuatua e tatau ona avea ma tapasa amio lelei o faiga faaupufai. O lea la, i le avea ai ma taʻitaʻi lotu, e tatau ona mafai ona tatou tautala atu mo le faamasinoga tonu, tutusa, aia tatau, o nei mea uma e autu i lo tatou faatuatuaga, ma mea e tatau ona mafaufau i ai pe a faia faaiuga ma faiga faavae. Ae peitai, e le tatau ona tatou faaaogaina lena mea e faatosina pe faapolokiki ai lotu. O lea ou te manatu e le tatau ona aafia lotu i ni vaega faaupufai faapitoa pe fai ni vaega faaupufai. E mafai ona tatou valaau mo le amiotonu lautele lautele ma le tutusa ma le toefuataiga, ae ou te le manatu e tatau ona tatou aafia i le faia o faaiuga i lea aso ma lea aso.
Pe na fesoasoani le lotonuu i Aikupito i le malamalama o le Arab Spring e tuufaatasia pe vaeluaina ai tagata mai lotu ma lotu eseese?
Ou te manatu o le nationalism o se manatu manaia aua ou te le manatu ua tele lo tatou lotonuu i Aikupito i le 30 tausaga talu ai, ma afai e te fesili i tagata po o le a lo latou lagona sili o le auai, semanu i a latou faʻalapotopotoga faʻalelotu. Ou te manatua se faatalanoaga ma se tasi o pulega sili ona maualuga i totonu o le Usoga Mosalemi ina ua uma le pomu i Alexandria, ma sa fesiligia o ia, “E te lagona le latalata atu i se Kerisiano Aikupito Coptic po o se Mosalemi Initonesia?” Ma o lana tali, "Leai, ioe, ou te lagona le latalata atu i se Mosalemi Initonesia" ona o le manatu o le Muslim Ummah, le malo o Islama.
Ia, e le na o lona manatu lena, ma talu ai na avea lena ma manatu o le toatele, o lea na amata ai foi ona lagona e le au Kerisiano toalaiti lona faasinomaga i lona lava faatuatuaga, ona sa faaesea mai isi mea uma. E leʻi mafai e Kerisiano ona umia ni tulaga maualuluga o le malo, o ni tofiga taʻutaʻua, ma o lea na amata ai ona latou iloa atili lo latou faatuatua. O le mea la lea e le mafai ona mapu i le po.
E pei ona ou fai atu, na matou vaʻaia ni nai fatu o lena mea i le taimi o le fouvalega, aua e manaʻo i ai tagata. Ae sei vagana ua i ai se malo e manaʻo e faʻatupu se lagona o le faʻasinomaga o le atunuʻu, ma le lotonuu, ma le felagolagomaʻi, ma le aofia ai, o le a le oʻo mai lava. E tatau i malo ona tauaveina tiute i o latou atunuu, ma e tatau ona latou taitaia tagata. E mananao tagata i le taitaiga. E tatau ona avea ma se taitaiga faamaoni ma se taitaiga faamaoni ma se taitaiga manino. Ma o lea ou te manatu ai o le faigamalo o loo i ai nei, a oo loa ina fausia ma amata loa ona galue atoatoa, e tatau ona matua vaai i le totoina o se lagona o le atunuu, aua a vaeluaina tagata, o le a faaauau pea ona tuueseese, ma na o le pau lava le tali mo i latou, ioe, ia avea ma Muslims lelei ma Kerisiano lelei, ae ia avea muamua ma tagata Aikupito lelei, ona latou maua ai lea o se mea e tutusa ai.
O le ā le lumanaʻi o tagata lotu toʻaitiiti i Aikupito, aemaise lava Kerisiano?
E te iloa matou te le manatu ia i matou o se vaega toalaiti. O matou o se vaega toalaiti na o le faitau aofaʻi ona o loʻo i ai, e te iloa, poʻo ai lava e te filifili e talitonu i ai, i le va o le 10 ma le 15 pasene. O i matou o tagata nu’u; ua silia ma le 2,000 tausaga talu ona matou iai. Ua tatou vaaia le tele o sauaga ma ua tatou ola i luma o le tele o sauaga. E ivasefulu pasene o Kerisiano Coptic o loo nonofo pea i Aikupito. E leai la se malaga tele e pei ona sa iai i isi atunuu i Sasaʻe Tutotonu. O Aikupito o loʻo avea pea ma fale o le tele o faʻalapotopotoga Kerisiano i Sasaʻe Tutotonu, le Coptic Christians.
E moni e iai foi isi Kerisiano, o nuu laiti o Katoliko, Evagelia, Anglicans, lotu eseese. Ou te le manatu o le a o atu Kerisiano i soo se mea, ou te manatu o le a latou i ai iina i taimi uma, e le ona o lo latou mananao e fefinauai, ae ona o lo latou fale lenei, o lo latou tofi. O le mea na latou amata ai: O Copts o suli o Farao, o lea na matou i ai talu mai le seneturi muamua, o se ekalesia, ma matou te faʻamoemoe e nonofo ai iina, i le alofa tunoa o le Atua.
Ma ou te manatu afai e poto le malo o le a manaʻo Kerisiano e nonofo ai iina, e tuʻuina atu lena eseesega talafeagai o se faʻalapotopotoga, aua, ou te faʻamautinoa atu ia te oe e tusa lava pe leai ni Kerisiano iina, o le a osofaia isi tagata, ma afai e te mafaufau i tua. i le amataga o le fouvalega, o osofaiga muamua a Salafi e le i luga o Kerisiano; sa latou i luga o Sufi Mosalemi. Ma o lea, e tusa lava pe o ese Kerisiano, o le a le fesoasoani lena i se tasi. Ae matou te le o faamoemoe e o i se mea.
E faapefea ona e talitonu o le tofiaina o Mohammed Morsi e avea ma peresitene o le a aafia ai le au Kerisiano i totonu o Aikupito?
Ia, i le avea ai ma se peresetene filifilia faatemokalasi, e ui lava o se vaega toʻaitiiti, ae o ia o le filifiliga a tagata, ma o le a ia tali atu i tagata. Ou te manatu e tatau ona tatou tuu atu ia te ia se taimi. Ou te manatu e tatau ona tatou tilotilo i ana faiga faavae ma iloilo. Ou te manatu e tatau ona ia malamalama o le a faasaga ia te ia mata o Aikupito. E tele mea matagofie na ia fai mai i le taimi nei, e uiga i le faʻaofiina, ae o nei mea e leʻi faʻatinoina. O lea la, pe a latou tino mai, i le atoaga o le taimi, o le a tatou matua fiafia lava e faamalo atu ia te ia. Afai latou te le faʻaalia, matou te fesili pe aisea.
Mata o le tofiaina o Shafik e avea ma peresitene e i ai se aafiaga ese i luga o le nuu Kerisiano Aikupito?
Ou te manatu o se fesili fa'apea. E le'i filifilia o ia, e le'i filifilia ma o le a tatou le iloa. O faipule o faipule. Latou te faia folafolaga ma e na o le latou pulega e te iloa ai pe o le a latou avatu moni pe leai. E foliga mai o ia o se tagata lelei. E i lalo ifo o le 50 pasene o palota na ia maua, o lea na matua latalata lava. Ae toe fai foi lena mea o se manatu ma o le talafaasolopito. Ua na ona tatou vaavaai atu i le lumanai.
E te talitonu o le faamavaega a Morsi mai le Usoga Muslim e taua tele?
Ou te manatu e taua tele i tulaga tau suafa. Ae ou te faamoemoe i le avea ai ma se tagata faamaoni, o lona auai i le Usoga e sili atu nai lo na o se faalagiga. O lea la, pe mafai ona ia fulitua atoatoa i se tino sa avea ai o ia ma sui o le tele o tausaga ma sa falepuipui ai mo … Ou te manatu o se pu-22 aua afai o ia o se tagata faamaoni, e le mafai ona ia liliuina i tua i ona aa, ma afai e fulitua i ona aa, o le a le tele o lona faamaoni?
Ae o le mea ou te faamoemoe, o le a leai se uunaiga faapolokiki mai lena mea i ana faaiuga o le peresitene o Aikupito uma. Ma ou te faʻamoemoe o le a avea lena eseesega. Ou te manatu e le taua le faamavaega lava ia, ae ou te manatu o le mea e sili ona taua o le mafaufau lea e faapea mai, “O lenei ua sili atu au nai lo na o se sui o le Usoga Muslim; O aʻu o se peresitene, na filifilia faʻatemokalasi e le toʻatele o tagata Aikupito e tautua tagata Aikupito uma, ma o aʻu filifiliga o le a faia i totonu o lena tulaga.
O le a, i lou manatu, e tatau ona avea ma isi laasaga e mautinoa ai le saolotoga faatemokalasi ma tapuaiga i Aikupito?
Ou te manatu e tatau ona i ai ni faʻalapotopotoga e faʻatutuina i totonu o le malo ma totonu o le pulega e faʻamautinoa ai le saolotoga o tagata lautele, faʻamasinoga faʻaagafesootai, tutusa, faʻaumatiaina o le mativa ma faʻamautinoa aʻoaʻoga. Ou te manatu o le meaalofa sili ona taua i tagata o se lagona o le mamalu, ma a latou aʻoga, ma faʻamalosia i latou e maua ai se ola mo i latou lava. Ae afai o loʻo ola tagata, e matua vaivai lava, leai ni galuega, matitiva, leai ni aʻoaʻoga, ona atili ai lea ona latou faʻaleagaina - faʻale-aganuʻu, tupe - ma e le mafai ona fesoasoani i se tasi, o lea ou te manatu ia mautinoa o nei mea uma, e tatau ona e faʻamalosia tagata. tulaga tasi.
Ona ou fai atu ai lea i ni nai taimi, ia tali atu le Malo ma le au fai faaiuga ma le au fai tulafono i a latou faaiuga, ma vaavaai i le latou fuafuaga umi. E i ai se fuafuaga umi mo le tuʻufaʻatasia o Aikupito, pe o le a tatou faʻaauau pea le puleaina o faʻalavelave, ma le faʻatupu afi, ae le o le vaʻai i luma? Afai ua na'o tatou pulea fa'alavelave ma fa'amumūina, o lona uiga e leai se mea e suia ona o le a iai a tatou fete'ena'iga ma o le a lelei a tatou fa'ai'uga ma fa'atasiga i luga o le televise e maua ai e tagata le lagona o lo'o lelei mea uma. Ae o faafitauli autu e le foia.
E manaʻomia e Suria le poto, o se mata alofa mo se faʻaiuga
O le a sou manatu i le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Suria?
O Suria o se tulaga faigata tele, ma ou te lagona le tele o le tiga mo tagata o loʻo iai iina. I le taimi lava e tasi, ou te matua faʻafetai lava e leʻi liliu Aikupito i Suria, Libya poʻo Iraq, ma ou te manatu o se molimau lea i tagata Aikupito, ma o se vaega o tagata Aikupito, le militeli ma isi tagata uma, semanu e mafai. leaga lena, ae e le'i i ai.
E manaʻomia e Suria se tali mautinoa ma o lena tali e le mafai ona oʻo mai fafo. E tatau ona i ai se faaiuga i Suria ua lava le toto masaa, ma e tatau ona o mai faatasi vaega. E aunoa ma se masalosalo o loo i ai se malo ma se peresitene ma se pulega. E leai foi se masalosalo o loo i ai se faiga tetee tele, ma ou te manatu afai e leai se mea e faia e aumai faatasi ai i latou, pe afai foi e le mananao uma i latou i se faaiuga, o le a faaauau pea e tagata i luga o le auala. e totogi le tau. O lea matou te tatalo ai mo le poto. E manaʻomia le poto ma e manaʻomia se mata alofa. O se mata e vaai atu i tagata ma faapea mai, “Ua lava tina o loo fetagisi mo o latou atalii, ua lava fanau ua maliliu tama, ua lava aiga ua faaleagaina, ua lava tagata ua maliliu, ma mo le a?”
E mafua ona i le faaiuga o le aso, o le a foia lea tulaga. Afai e alu se aso, vaiaso, masina, tausaga, 10 tausaga, o le a foia. Pau lava le eseesega o le numera o le tino, ma afai e mafai ona tatou foia muamua, ona faʻamoemoe lea o le a taofia i lalo. … Ia, ua maualuga tele, ae o le mea sili e mafai ona teuina i le mea o i ai nei.
(O le aso nei Zaman)


